Dioki, Croatia Airlines, Hrvatske željeznice, Gredelj, Varteks, Puris, Konstruktor, Dalekovod, Ingra, kao i ostale kompanije čije se ime u posljednje vrijeme spominjalo u kontekstu financijskoga restrukturiranja, uskoro dolaze pod režim novoga zakona o financijskom poslovanju i predstječanoj nagodbi. Dalmacijavino, Brodogradilište Kraljevica i drugi koji su ove godine otišli u stečaj nisu objektivno mogli odgoditi svoj status do nove zakonske alternative.Nova pravila za sve koji imaju dužnike u teškoćama ili su sami takvi dužnici mogla bi stupiti na snagu već u listopadu. O kojem je režimu točno riječ, nastoje se precizno informirati svi u poslovnom svijetu. Doznajemo da poslodavačke i gospodarske asocijacije intenzivno proučavaju nova rješenja.

Regulacija koja dotiče sve
Prijedlog novog zakona nakon prvoga čitanja tijekom ljeta doživio je određene korekcije. To je ujedno objašnjenje zašto iz poslovnih krugova još javno ne iznose svoja stajališta, iako se drugo čitanje i moguće izglasavanje toga zakona očekuje sada u rujnu.Iz prijedloga zakona nestala su pojedina rješenja. Vlada je, primjerice, odustala od propisivanja visine odgovornosti za štetu dužnika svojim vjerovnicima, a izbrisana je i odredba da tvrtke koje nemaju zaposlenih i imovine nemaju iste obveze. Koliko god su nova rješenja bolja, važno je reći da generalno gledajući vlast ne popušta: prijedlog je ostao ne strogoj liniji uvođenja reda u sustav plaćanja i brza rješavanja nelikvnosti. Riječ je o cijelom sklopu zakonskih rješenja za dužnike koji su spremni na cjelovit sporazum sa svojim vjerovnicima. Stoga će on više nego ijedan prijašnji zakon donijeti temeljnu promjenu odnosa među gospodarstvenicima. Promjene odnosa neće biti na dobrovoljnoj bazi. Njima će biti zahvaćena većina gospodarskih subjekata ili gotovo svi. Mnoge su tvrtke nelikvidne ili prezadužene, oni koji to sami nisu imaju takve dužnike, pa je očito riječ o regulaciji koja teško može nekoga zaobići.Cilj je zakona riješiti nelikvidnost i sačuvati radna mjesta, ali će nužno uzrokovati i različite posljedice. Ključno je pitanje kakav će i za koga zapravo biti realni učinak.

Tri grupe vjerovnika
“Nelikvidnost je golem problem u funkcioniranju gospodarstva i s obzirom na to da je sada ključno riješiti ga brzo, ne čudi da Vlada poseže i za radikalnim rješenjima. Novi će zakon nužno utjecati na najveću grupu vjerovnika, tzv. dobavljače, što znači da kompanije moraju pozorno pratiti sve što će se od početka primjene zakona događati s njihovim manje ili više rizičnim partnerima”, ističe zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko. Za sve vjerovnike iz redova dobravljača navodi da dolazi vrijeme promjena, kao i da je posve izvjesno smanjivanje opsega njihovih sadašnjih prava. Prema zakonskom prijedlogu, vjerovnici dobavljači većinom će glasova po potraživanjima urediti svoj status prema dužniku na načelno jednak način. Vjerovnici će se, u svrhu odlučivanja o planu financijskoga restrukturiranja, dijeliti na tri ili više grupa. Jednu čine tijela javne uprave i poduzeća u većinskome državnom vlasništvu, drugu financijske institucije, a treću ostali vjerovnici (dobavljači), koji se ovisno o specifičnosti tražbina mogu dodatno podijeliti.Sva ugovorno uređena, pa i proknjižena potraživanja s dužnicima koji imaju uvjete za postupak predstečajne nagodbe bit će upitna jer je cilj toga postupka novo uređenje odnosa, navodi Ljubenko. Vjerovnici mogu štititi svoja prava samo ako sudjeluju u tim postupcima, što znači da će morati pozorno pratiti web stranicu Fine, gdje će dužnici s kojima se inače posluje krenuti s objavama svojih prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe. U kratkom roku nakon objave postupka vjerovnici moraju reagirati tim povodom. U protivnom neće moći ostvariti svoja potraživanja, i to ona koja sada vode kao dio aktive. Jednostavno će ta potraživanja prestati postojati i morat će ih brisati iz svojih poslovnih bilanci.

Što u 120 dana postupka?
Je li to jedini izvor neizvjesnosti tvrtkama čije je poslovanje uglavnom isprepleteno tako da je svatko svakome dužan? Ljubenko tvrdi da nije. “Predviđa se da će postupci trajati do 120 dana. To je operativno dugo razdoblje u smislu tekućeg poslovanja s takvim dužnikom. Bit će teško urediti koje tekuće obveze takav dužnik uopće smije podmirivati. Zakonska ograničenja plaćanja za dužnika predviđaju se i u fazi nelikvidnosti i prije službenog pokretanja postupka. Vjerovnici bi zbog opreza mogli tada zastati s isporukama. To će dodatno otežati poslovanje dužnika. Bit će vrlo teško pratiti tko uopće ima uvjete za takve postupke. Nije riječ samo o tzv. blokiranim tvrtkama nego o svima koji će po složenoj formuli biti nelikvidni. Tko je rizičan kupac, neće biti lako ocjeniti. Ciljevi zakona su opravdani, no vrlo su visoko postavljeni. Za njihovo ostvarenje uvest će se potpuno nova pravila. To znači mnogo prilagođavanja i učenja u hodu”, upozorava Ljubenko.