Poskupi li pšenica onda će i kruh, tvrdi Vladimir Bulić, direktor Richemont kluba, udruge pekara Hrvatske. Međutim, dodaje kako bi svi pekari rado digli cijene, ali to neće učiniti zbog konkurencije. Vlada krvava borba za svakoga kupca, a opstaju pekari koji razvijaju vlastitu maloprodaju i mali obiteljski obrti koji ne moraju biti na uzici velikih trgovačkih lanaca. “Logika i ekonomski zakoni nalagali bi više cijene, ali se pekari o tome neće moći dogovoriti. Pokušat će dići cijene, a hoće li uspjeti, ovisit će najviše o njima”, poručuje direktor udruge koja okuplja znatan dio domaće pekarske industrije. Primjerice, kilogram bijelog kruha, koji proizvodi Pan-Pek, trenutno se u Lidlu prodaje za 11,98 kuna. Ilustracije radi, pokuša li proizvođač podići cijenu samo za pet posto, kruh će koštati 12,58 kuna, uz poskupljenje od 10 posto stajao bi 13,17 kuna, dok bi poskupljenje od 20 posto značilo cijenu od 14,38 kuna.

Ukidanje nulte stope
Nada Barišić, direktorica Žitozajednice ne misli isto i kaže kako nema naznaka da bi ove jeseni kruh poskupio. S pšenicom nije situacija kao i s kukuruzom koji je suša uništila i čije cijene rastu. Pšenice, kaže Barišić, ne nedostaje i mlinovi je imaju dovoljno. Kruh će poskupjeti tek kad se ukine nulta stopa PDV-a i kad Hrvatska uđe u EU. No, kaže, tada to ne bi bilo više od 5 posto. No Bulić smatra da će od 1. srpnja iduće godine PDV na kruh biti 10 posto. “Kad se uvede PDV, još će više jačati siva ekonomija. U idućih pet do sedam godina opstat će velika pekarska industrija koja hvata korak sa suvremenom tehnologijom i male, obiteljske pekare. Pan-Pek iz Zagreba, primjerice, jedna je od takvih, većih industrija koja ide u korak s novim tehnologijama i čiji se smrznuti proizvodi peku u trgovačkim lancima. Direktor Ivan Parać kaže: ”Nažalost poskupljuje sve, pa će tako i kruh i krušni proizvodi. Brašno je već poskupjelo drugi put i cijena mu je veća 20 posto nego prije mjesec dana. Isto je i s masnoćama te raznim drugim sirovinama te energentima. To nije kraj i očekuje se da će cijena brašna i dalje rasti zbog pomanjkanja pšenice na svjetskom tržištu. Istina je da je urod pšenice bio izvrstan i skoro 100% veći od naših potreba. Nažalost, već je velik dio pšenice izvezen zbog manjka na stranima tržištima. Nitko nije na vrijeme reagirao i spriječio izvoz, nego se sada govori o zabrani izvoza kad je posao već najvjerojatnije završen ili je još u tijeku.” Parać se pita nisu li upitne i dostatne količine za našu proizvodnju pa se, kaže, može dogoditi i da će se ista pšenica i uvoziti samo po nekoj drugoj cijeni. Pekarska industrija pokušava, kaže, amortizirati poskupljenje te crpi sve unutarnje snage i cijela je branša u nezavidnoj i neizvjesnoj situaciji. Da se pšenica možda već izvezla, boji se i Stipan Bilić, čelnik Kondina, ali to još nije poznato.

Odgovornost države
Bilić tvrdi ako kruh poskupi zbog uvozne i skuplje pšenice bit će odgovorna država koja nije poduzela mjere da spriječi izvoz. Istina, cijena pšenice je na svjetskom tržištu od 208 eura po toni u lipnju povećana na sadašnjih 268 eura. Naša industrija ju je otkupljivala po istoj cijeni kao i lani, što znači nema razloga rastu cijena gotovih proizvoda. Iako su u međuvremenu poskupjeli energenti, Bilić misli kako i to ne bi smjelo dići cijene kruhu.

Pekari bi rado digli cijene, ali to neće učiniti zbog konkurencije
V. Bulić, Richemont

Pšenice ima dovoljno i kruh ove jeseni ne bi smio poskupjeti
Nada Barišić Žitozajednica

Brašno je već poskupilo 20 posto, a cijena će i dalje rasti
Ivan Parać Pan-Pek

Država je kriva ako kruh poskupi zbog pšenice iz uvoza
Stipan Bilić Kondin

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?