Srpanjski podaci o vanjskotrgovinskim odnosima potvrdili su naznake daljnjeg produbljenja krize – u prvih sedam mjeseci izvozni su rezultati slabiji od uvoznih. Gledano u kunama, izvoz je pao za 0,1 posto, a u eurima za 1,9 posto, dok je uvoz u kunama veći za 1,6 posto, a u eurima biježi blagi pad od 0,2 posto. U sedam mjeseci izvezeno je roba u vrijednosti 40,9 milijardi kuna, a uvoz je dosegnuo 72 milijarde. Statistički podaci uvelike odražavaju procese restrukturiranja kroz koje prolaze veliki industrijski subjekti koji imaju značajan udjel u izvozu, od brodogradnje do petrokemijske industrije. Izvoz brodova i lani je imao silazne pokazatelje, a ove je godine u sedam mjeseci gotovo prepolovljen. Izvezeno je “ostalih prijevoznih sredstava” pod čime DZS vodi brodove, 2,6 milijardi kuna, a lani u isto doba 4,7 milijardi kuna.

Negativan ton izvozu su dali i zamrzli poslovi Diokija, ali i problemi u obje željezare. Samo ti sustavi smanjili su u odnosu na lani svoj doprinos izvozu za više od milijardu kuna. Ono što i dalje odaje razinu gospodarske i socijalne krize jest izvoz zlata. Već je lani počeo bujati taj biznis, a na razini cijele godine izvezeno je zlata u vrijednosti 362 milijuna kuna, dok ga je u 2010. ukupno izvezeno 50 milijuna kuna. Proteklih sedam mjeseci, pak, izvoz je premašio 802 milijuna kuna. Značajan skok bilježi i plasman šećera, kojeg je izvezeno gotovo 532 milijuna kuna. No, rezultatom pozornost plijeni i promjena trenda u uvozu i izvozu cigareta. Godinama je to bio jedan od rijetkih proizvoda kojeg smo više izvozili nego uvozili, ali je drugo tromjesečje ove godine došlo do preokreta. Izvoz je manji od uvoza. U sedam mjeseci izvoz je u padu (263 milijuna kuna) a uvoz je imao gotovo 41-postotni skok i premašio 286 milijuna kuna. Gledano po tržištima, i dalje je jak pad izvozne potražnje na važnim tržištima EU. Najviše se osjeća na glavnom izvoznom tržištu Italije (-17 posto), na kojem je izvezeno ukupno šest milijardi kuna, dok se istodobno oporavlja uvoz iz Italije i doseže 12,5 milijardi kuna, 11,5 posto bolje nego lani. Za razliku od EU, na čije je tržište ukupno plasirano gotovo pet posto manje roba, poboljšanje je ostvareno u razmjeni sa CEFTA-om. Iznadprosječno je izvoz pri tom skočio sa Crnom Gorom u koju je plasirano 760 milijuna kuna, 115 posto više nego u sedam mjeseci 2011., a što je Crnu Goru uvelo i na ljestvicu deset najvažnijih izvoznih hrvatskih tržišta. Rast se nastavlja i u Mađarskoj, SAD-u, Rusiji, Kanadi, Tunisu i Libanonu.