Ako je kriza u eurozoni jedan od uzroka velikog pada hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju, kao što tumače dužnosnici hrvatske Vlade, onda bi i ostatak godine mogao donijeti dodatno pogoršanje. Eurozonu, naime, u rujnu i listopadu čekaju prijelomni trenuci, piše Večernji list.

Riskirajući da u svojim prognozama zvuče kao da se ponavljaju, mnogi analitičari za ovu jesen najavljuju klimaks dužničke krize u Europi. Analitičari upućuju na nekoliko prijelomnih događaja, koji euro kao valutu mogu odvesti u propast ili u spas. Tri su ključna događaja, prvi je odluka njemačkog ustavnog suda o stalnom fondu, istoga dana, 12. rujna, Nizozemci idu na neizvjesne izbore, a u listopadu se odlučuje o sudbini Španjolske jer prinosi na obveznice vrtoglavo joj rastu. Izlazak Grčke iz eurozone i dalje je realna mogućnost jer grčki premijer mora smisliti gdje će uštedjeti još 13,5 milijardi eura, piše list.

Ken Wattret, glavni ekonomist globalno raširene francuske banke BNP Paribas zadužen za eurozonu, u izjavi za WSJ komentirao je da Europu ove jeseni čeka vožnja kao na “roaller coasteru”, toboganu vrtuljku po kojem jure vlakovi strave.

U hrvatskom susjedstvu događa se još jedan događaj koji bi se nepovoljno mogao odraziti na Hrvatsku: ne nađe li novac za dokapitalizaciju svojih banaka, Slovenija bi mogla biti sljedeća zemlja eurozone koja će tražiti paket spasa, piše Večernjak.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

(pd)