Vlada Srbije odlučila je pomoći sušom pogođenim poljoprivrednicima; donijela je posebne mjere čija se vrijednost procjenjuje na 127,6 milijuna eura, a neslužbene analize govore da je elementarna nepogoda na urodima kukuruza, suncokreta, šećerne repe i ostalih poljoprivrednih kultura uzrokovala štete od dvije milijarde dolara. Prema tvrdnjama ministra poljoprivrede Gorana Kneževića, vlada je dala nalog Direkciji za robne rezerve da otkupi 200.000 tona merkatilnoga kukuruza na srpskom tržištu radi popune strateških rezervi. Odluka podrazumijeva i ukidanje carina na uvoz svih žitarica do narodne žetve.

Budno prate izvoz
Nadležna ministarstva dobila su zadatak da budno prate izvoz svih vrsta žitarica kako bi mogla procijeniti treba li zabraniti njihov izvoz čime bi se izbjeglo ugrožavanje opskrbe domaćeg tržišta. Seljacima su najavljene i olakšice u vezi s odgađanjem financijskih obveza, i u otplati kredita i u plaćanju poreza i doprinosa. Tako se registrirana poljoprivredna gospodarstva oslobađaju plaćanja naknade za odvodnjavanje i navodnjavanje za lanjsku i ovu godinu, a mjere omogućavaju “poštedno” razdoblje od godine dana za subvencionirane poljoprivredne kredite tijekom kojeg seljaci neće vraćati glavnicu, već samo kamate.

‘Velika šteta – mala pomoć’
No kod onih kojima je pomoć namijenjena prevladava uvjerenje kako su vladine mjere došle s velikim zakašnjenjem. Nerazmjer između velike štete i male pomoći već osjećaju potrošači koji se u trgovinama susreću s osjetnim povećanjem cijena osnovnih živežnim namirnica. U stručnim se krugovima procjenjuje kako su vladine mjere kratkoga daha pa se očekuje nastavak povećanja cijena brašna, ulja, šećera i mesa, koji su u posljednjih mjesec dana poskupjeli za 30 do 60 posto. I kada su mjere koje se tiču proizvodnje mesa i mlijeka u pitanju, komentiraju se kao nedovoljne iako vlada tvrdi da svojom intervencijom nastoji spriječiti smanjenje stočnog fonda jer proizvođači zbog manjka stočne hrane prazne staje goveda i obore svinja. Stočarima su udvostručene premije po grlu stoke. Za junad sa 42,5 na 85 eura po grlu, a za tov svinja sa 4,2, na 8,4 eura po tovljeniku. Premija za mlijeko povećana je do kraja godine sa 0,4 na 0,5 eura po litri. No to se smatra nedovoljnim da se održi postojeća razina proizvodnje mlijeka i mesa pa će potrošači osim visokih cijena mlijeka i mesa biti suočeni s njihovom nestašicom. Sve u svemu, proizvođači i poljoprivredni stručnjaci smatraju da je s tako skromnom potporom iluzorno očekivati da će vlada uspjeti postići stabilnost na tržištu hrane. Prema ocjeni dr. Miladina Ševarlića, predsjednika Društva agrarnih ekonomista, vlada bi se, ako kani izbjeći rast cijena ključnih namirnica, trebala fokusirati na pružanje potpore poljoprivrednicima u predstojećem ciklusu proizvodnje, što počinje na jesen. Cijelu situaciju u vezi sa sušom potrošači promatraju iz druge perspektive, smatraju da je elementarna nepogoda poslužila da se cijene hrane enormno povećaju, za što, prema njihovoj ocjeni, ne postoji prihvatljivo opravdanje.