Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Britanci hoće ZRC Lipik, a za start od 125 mil. eura imaju jamstvo Bank of China

Autor: Marija Brnić
27. kolovoz 2012. u 14:25
Podijeli članak —
PXL

Veliki vjerovnici, državne institucije i tvrtke, odreći će se zateznih kamata koje na dug od 239 milijuna kuna iznose 176 milijuna kuna

Dok je u Lipiku još uvijek na snazi redukcija isporuke vode zbog dugotrajne suše, dobre naznake iz Vlade stižu za Zdravstveni rekreacijski centar Lipik, koji godinama čeka vlasničko i financijsko obnavljanje. Britanskim investitorima koji su se još lani, na osmom natječaju za privatizaciju ZRC-a Lipik, interesirali, ali nisu i predali obvezujuću ponudu, Vlada je odlučila pružiti novu priliku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ovaj tjedan Agencija za upravljanje državnom imovinom će po nalogu Vlade od tvrtke Petrus Global Development službeno zatražiti da u roku 30 dana, do kraja rujna, dostavi obvezujuću ponudu za ZRC Lipik. Ponuda treba biti u skladu s programom ulaganja i konsolidacije što su ga uz pismo namjere investitori dostavili u ožujku Ministarstvu turizma i AUDIO-u. Prema riječima ministra turizma Veljka Ostojića, Petrus je s povezanim kompanijama Inunison International i CAI Resource Solutions, već osigurao sredstva uz jamstvo Bank of China. U prvoj fazi njihov je plan u pokretanje ZRC-a Lipik uložiti 125 milijuna eura. Od toga bi 32 milijuna eura bilo namijenjeno za preuzimanje preopterećene tvrtke, dok se još 93 milijuna eura planira “uliti” u modernizaciju i promidžbu lječilišnog grada Lipika. I sam projekt Petrusa nosi naziv “Lipik – grad toplice”, a u njegovoj bi drugoj fazi uslijedilo ulaganje još 100 milijuna eura. Realizacija te etape ovisi o suradnji s administracijom jer predviđa brojne projekte u kojima treba potporu od ulaganja u bolničke kapacitete do drugih regionalnih projekata u Lipiku i Pakracu. Problem koji je dosad kočio rješenja za ZRC Lipik preopterećenost je velikim dugovanjima, no više od 90 posto vjerovnika su državne institucije i tvrtke. Na nedavnom sastanku u Ministarstvu turizma, na kojem se razmatralo ponudu Petrusa, svi veliki vjerovnici iskazali su spremnost odreći se zateznih kamata, koje na dug od 239 milijuna kuna iznose ukupno 176 milijuna kuna. Time bi se obveze ZRC-a svele unutar Petrusove ponude od 32 milijuna eura.

Dok je u Lipiku još uvijek na snazi redukcija isporuke vode zbog dugotrajne suše, dobre naznake iz Vlade stižu za Zdravstveni rekreacijski centar Lipik, koji godinama čeka vlasničko i financijsko obnavljanje. Britanskim investitorima koji su se još lani, na osmom natječaju za privatizaciju ZRC-a Lipik, interesirali, ali nisu i predali obvezujuću ponudu, Vlada je odlučila pružiti novu priliku.

Ovaj tjedan Agencija za upravljanje državnom imovinom će po nalogu Vlade od tvrtke Petrus Global Development službeno zatražiti da u roku 30 dana, do kraja rujna, dostavi obvezujuću ponudu za ZRC Lipik. Ponuda treba biti u skladu s programom ulaganja i konsolidacije što su ga uz pismo namjere investitori dostavili u ožujku Ministarstvu turizma i AUDIO-u. Prema riječima ministra turizma Veljka Ostojića, Petrus je s povezanim kompanijama Inunison International i CAI Resource Solutions, već osigurao sredstva uz jamstvo Bank of China. U prvoj fazi njihov je plan u pokretanje ZRC-a Lipik uložiti 125 milijuna eura. Od toga bi 32 milijuna eura bilo namijenjeno za preuzimanje preopterećene tvrtke, dok se još 93 milijuna eura planira “uliti” u modernizaciju i promidžbu lječilišnog grada Lipika. I sam projekt Petrusa nosi naziv “Lipik – grad toplice”, a u njegovoj bi drugoj fazi uslijedilo ulaganje još 100 milijuna eura. Realizacija te etape ovisi o suradnji s administracijom jer predviđa brojne projekte u kojima treba potporu od ulaganja u bolničke kapacitete do drugih regionalnih projekata u Lipiku i Pakracu. Problem koji je dosad kočio rješenja za ZRC Lipik preopterećenost je velikim dugovanjima, no više od 90 posto vjerovnika su državne institucije i tvrtke. Na nedavnom sastanku u Ministarstvu turizma, na kojem se razmatralo ponudu Petrusa, svi veliki vjerovnici iskazali su spremnost odreći se zateznih kamata, koje na dug od 239 milijuna kuna iznose ukupno 176 milijuna kuna. Time bi se obveze ZRC-a svele unutar Petrusove ponude od 32 milijuna eura.

Zanimljivo je i da je investitor ispregovarao s Croatia osiguranjem preuzimanje potraživanja i nekretnina ZRC-a Lipik na koje je CO upisan kao vlasnik. Konkretno radi se o bazenu i perivoju, čija je vrijednost 1,25 milijuna eura. No, kako saznajemo, ugovor o tome nije potpisan, te će vjerojatno i to biti realizirano kao dio ukupnog projekta za koji se sada čeka obvezujuća ponuda. Potvrdi li Petrus iskazani interes, ZRC Lipik konačno čekaju bolji dani i povratak na europsku kartu lječilišnog turizma. Prije Domovinskog rata taj je centar s dugom tradicijom imao 310 dana pune zauzetosti, a gotovo polovicu noćenja ostvarivali su stranci, mahom iz Izraela, Skandinavije i Italije. Svi objekti potpuno su uništeni u ratu, a obnovljen je tek Hotel Lipa s 20 soba i bazeni, no i oni su ove godine izvan funkcije, zbog “tehničkih razloga” koji nemaju veze s trenutnom sušom. Uspije li deveti pokušaj prodaje, na ZRC-u Lipik koji leži na termo-mineralnoj vodi iznimne kvalitete, velik je potencijal.

Autor: Marija Brnić
27. kolovoz 2012. u 14:25
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

pored svih tih ekonomista i pravnika koje se okolo razmeću svojim velikim plaćama i privilegijim, kod nas je izgleda i ekonomija i pravo nestalo kao pojam.

koja li je pravna osnova da se nekom “opraštaju” zatezne kamate u odnosu na nekog drugog?! koja je pravna osnova da ta tvrtka u navedenim uvjetima nije već u stečaju?

tu jednostavno više ne vrijede nikakva pravila i zakoni, a s obzirom na činjenicu da je osnovni uvjet za dobru investicijsku klimu funkcionalno pravosuđe, nije mi jasno tko će više uopće pri zdravoj pameti ulagati u hrvatsku osim mafijaša-perača novca?

bez radikalne reforme pravosuđa pitanje je može li i koliko ova država još uopće postojati, jer ako ne vrijede nikakvi zakoni niti pravila, što ostaje, gola sila?

ako vlada “oprosti” 176 milijuna kuna zateznih kamata, onda ih više nitko ne treba ni plaćati a svi koji su ih dosad plaćali trebaju sudskim putem tražiti novce natrag.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close