FRANKFURT — Možda sve više Nijemaca doista priželjkuje raspad eurozone, ali Dagmar Bollin-Flade, vlasnica malene frankfurtske tvornice strojeva, nije jedna od njih. Poput brojnih njemačkih poduzetnika, itekako je svjesna gospodarskih koristi zajedničke valute. “Svi oni koji govore: Želimo se riješiti eura, ne sjećaju se kako nam je bilo prije njega”, kaže ona.

Njezina tvrtka Christian Bollin Armaturenfabrik jedna je od gomile malih i srednjih poduzeća koja su poznata pod nazivom Mittelstand i u kojima radi preko 60 posto zaposlenih Nijemaca. Uglavnom nisu nostalgični za danima kada su zajedno sa svojim kupcima držali na oku desetak europskih valuta, za vremenom kada je njemačka marka postala tako snažna da je ugrožavala opstanak Njemačke na inozemnim tržištima. Tvrtke Mittelstand imale su puno više koristi od eura u usporedbi s ostalima. Naime, malim poduzećima euro je omogućio da djeluju kao multinacionalke. Tvrtka Bollin tako zapošljava tek tridesetak radnika, a specijalne ventile prodaje klijentima iz Kine i cijele Europe. Dagmar Bollin-Flade jedna je od desetak poduzetnika koji su prošle godine pozvani u ured kancelarke Angele Merkel radi rasprave o problemima koji muče tvrtke objedinjene pod nazivom Mittelstand. Kaže kako podržava strategiju njemačke državne čelnice, a koja se tiče nastojanja da se financijska pomoć dodijeli samo onim članicama eurozone u nevoljama koje iskazuju jaču fiskalnu discipliniranost. “I mi bismo trebali dobiti nešto zauzvrat”, kaže Dagmar Bollin-Flade.

Neki ekonomisti smatraju da bi Nijemci trebali više trošiti na poticanje rasta u ostatku eurozone. No Nijemci tvrde kako je njima njihov pristup pomogao u izbjegavanju usporavanja kakvo je zadesilo Španjolsku i Italiju, a sada prijeti i Francuskoj. Dok je Grčka tijekom posljednjih desetak godina nagomilavala dugovanja, tvrtke Mittelstand rezale su svoje dugove, očito je iz podataka Instituta za istraživanje Mittlestanda u Bonnu. “Žele pojačati neovisnost od banaka i vanjskih financijera”, kaže Christoph Lamsfuss, ekonomist zaposlen u tom institutu. “Žele biti sigurni da će naredna generacija naslijediti zdrave tvrtke s čvrstim temeljima. U konačnici je to iznimno dobro po njemačko gospodarstvo.” Gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju 2012. i službeno je prešlo s kontrakcije na stagnaciju. Bruto domaći proizvod od travnja do lipnja pao je za 0,2 posto u odnosu na prethodno razdoblje. U prethodnom tromjesečju rast je bio na nuli. Tvrtke kao što je Christian Bollin Armaturenfabrik odigrat će važnu sporednu ulogu u koncu drame o tome kako će se njemačko gospodarstvo suprotstaviti navedenim poteškoćama. Prije nekoliko godina Dagmar Bollin- Flade poduzela je nešto što bi moglo objasniti zašto je njemačko gospodarstvo tako otporno. Odbila je narudžbe najvećeg klijenta. Naime, zabrinula ju je tolika ovisnost o samo jednom izvoru prihoda. Stoga je uvela pravilo kojega se njezina tvrtka pridržava i danas — niti jedan kupac ne smije biti zaslužan za više od 10 posto prometa, čak i ako to ponekad znači da će neke klijente morati odbiti. “Naći ćemo se u teškom položaju ako ostanemo bez 20 posto prodaje”, objašnjava. “Ako otpadne 10 posto, to nije nimalo lijepo, ali nije ni tako dramatično.” Na mjestima kao što su Šangaj ili Silicijska dolina odbijanje takvog profita vjerojatno bi bilo dovoljno da se nekoga poduzetnika izbaci iz lokalne gospodarske komore. No odvraćanje od rizika i koncentracija na spor i stabilan rast umjesto na brzi uspon eura tipično je za tvrtke Mittelstand.

“Strojevi su otplaćeni”, kaže Dagman Bollin-Flade. “Nemamo kredita. I to je ono po čemu se tvrtke Mittelstand razlikuju od ostalih. Imamo rezervu za crne dane.” Štedljivi pristup Mittelstanda poslovanju sažela je u jednoj staroj poslovici: “Ne možeš nositi više od jednih hlača odjedanput.” “Druge su ti u ormaru, a treće ni ne trebaš”, kaže.

Jack Ewing