O uvođenju poreza na imovinu puno se govori, a o samoj složenosti uvođenja cijelgo tog procesa sama za sebe govori i informacija da su pomoć Vladi pritekli stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda, piše Jutarnji list.

Republika Hrvatska već ubire nekoliko poreza koji terete imovinu hrvatskih građana, a porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na korištenje tvrtke ili naziva samo su neki od njih. Stoga je nelogičan naziv porez na imovinu, jer bi se tim porezom oporezivala samo nekretnina, navodi Jutarnji, dok su razni drugi oblici imovine već zahvaćeni drugim porezima.

Tako, primjerice, porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici vikendica, a u slučaju uvođenja poreza na imovinu bili bi izloženi dvostrukom oporezivanju. No ako bi radi uvođenja poreza na imovinu, u želji da se izbjegne dvostruko oporezivanje kuća za odmor, ukinuli porez na kuće za odmor, to bi dovelo do manjka u proračunima nekih lokalnih jedinica, a osobito u Dalmaciji, navodi Jutarnji. Također, javnosti nije poznato postoje li službene projekcije koje govore o potencijalnoj visini prihoda od tog poreznog oblika, a nema naznaka ni o visini poreza na imovinu. U javnost su procurile informacije kako se spekulira s visinom od 1% do 3% vrijednosti nekretnine, što premašuje mogućnosti hrvatskih poreznih obveznika. Sam porez na imovinu porezni je oblik koji se dosta rijetko primjenjuje, a razlog tome je upravo njegova složenost i skupoća ubiranja.

Jedan od argumenata kojima bi se uvođenje poreza na imovinu u Republici Hrvatskoj moglo opravdati je taj da će nametanje porezne obveze poskupiti vlasništvo imovine. Povećat će se troškovi vlasništva i održavanja imovine te će pojedinci iz financijskih razloga biti primorani prodavati svoju imovinu, a to će dovesti do povećane ponude nekretnina na tržištu i pada cijena nekretnina.. Time će građani dobiti priliku da po nižim cijenama kupuju nekretnine i rješavaju svoje stambene probleme.

(pd)