EN DE

U povjerenstvu za nabave od liječnika do policajaca

Autor: Andreja Šantek,VLM
21. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —
EPA

Objedinjeni sustav javne nabave trebao bi tvrtkama osigurati ravnopravno tržišno natjecanje, a državi stotine milijuna kuna uštede svake godine

Iako je ministar zdravlja Rajko Ostojić najavio da će povjerenstva za objedinjenu bolničku javnu nabavu pripremiti natječaje do 25. srpnja, pred njima je još dosta posla. Naime, prikupljanje podataka od 23 zdravstvene ustanove još je u tijeku i užurbano se radi na pripremama natječaja koji će, prema dostupnim podacima, biti raspisani tijekom rujna. Ostojić je otišao i korak dalje pa je tako nedavno najavio da će prva strukturna reforma hrvatske vlade biti novo povjerenstvo za objedinjenu javnu nabavu u kojemu će sjediti ključni ljudi ministarstva financija, policije i državnog odvjetništva. Dodao je kako će rezultat toga biti objedinjeni sustav javne nabave, a na taj način procjenjuje da bi se godišnje moglo uštedjeti oko 300 milijuna kuna. Ako se zna da su natječaji za dvogodišnje ugovore vrijedni četiri milijarde kuna, potpuno je jasno zašto Ostojić ističe kako će se ovim postupkom maksimalno spriječiti i korupcija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prikupljaju sve podatke
“Posao će nadzirati povjerenstvo u kojem će biti pomoćnici ili načelnici ministarstava gospodarstva, pravosuđa, regionalnog razvoja, financija, policije, te DORH-a. To bi trebalo biti jamstvo transparentnosti cijelog postupka, ali također i osiguranje da neće biti korupcije i privilegiranih u tom poslu”, kaže Ostojić Okvirni sporazumi o objedinjenoj javnoj nabavi potpisani su u lipnju kada je Ministarstvo izabralo deset ustanova koje će provoditi javnu nabavu za različitu robu, od potrošnog materijala, lijekova, ugradbenog materijala, goriva, poštanskih usluga do električne energije. Do danas je u postupak objedinjene nabave uključeno 10 državnih bolnica, 11 bolnica u vlasništvu lokalne samouprave, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Imenovana povjerenstva posljednja dva mjeseca prikupljaju podatke iz ustanova i pripremaju dokumentaciju za javne natječaje koji bi, nakon što ih odobri Ministarstvo zdravlja, trebali biti raspisani u rujnu.

Iako je ministar zdravlja Rajko Ostojić najavio da će povjerenstva za objedinjenu bolničku javnu nabavu pripremiti natječaje do 25. srpnja, pred njima je još dosta posla. Naime, prikupljanje podataka od 23 zdravstvene ustanove još je u tijeku i užurbano se radi na pripremama natječaja koji će, prema dostupnim podacima, biti raspisani tijekom rujna. Ostojić je otišao i korak dalje pa je tako nedavno najavio da će prva strukturna reforma hrvatske vlade biti novo povjerenstvo za objedinjenu javnu nabavu u kojemu će sjediti ključni ljudi ministarstva financija, policije i državnog odvjetništva. Dodao je kako će rezultat toga biti objedinjeni sustav javne nabave, a na taj način procjenjuje da bi se godišnje moglo uštedjeti oko 300 milijuna kuna. Ako se zna da su natječaji za dvogodišnje ugovore vrijedni četiri milijarde kuna, potpuno je jasno zašto Ostojić ističe kako će se ovim postupkom maksimalno spriječiti i korupcija.

Prikupljaju sve podatke
“Posao će nadzirati povjerenstvo u kojem će biti pomoćnici ili načelnici ministarstava gospodarstva, pravosuđa, regionalnog razvoja, financija, policije, te DORH-a. To bi trebalo biti jamstvo transparentnosti cijelog postupka, ali također i osiguranje da neće biti korupcije i privilegiranih u tom poslu”, kaže Ostojić Okvirni sporazumi o objedinjenoj javnoj nabavi potpisani su u lipnju kada je Ministarstvo izabralo deset ustanova koje će provoditi javnu nabavu za različitu robu, od potrošnog materijala, lijekova, ugradbenog materijala, goriva, poštanskih usluga do električne energije. Do danas je u postupak objedinjene nabave uključeno 10 državnih bolnica, 11 bolnica u vlasništvu lokalne samouprave, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Imenovana povjerenstva posljednja dva mjeseca prikupljaju podatke iz ustanova i pripremaju dokumentaciju za javne natječaje koji bi, nakon što ih odobri Ministarstvo zdravlja, trebali biti raspisani u rujnu.

Davor Katavić, pomoćnik ravnatelja HZZO-a za ekonomske poslove u čijoj su nadležnosti natječaji za električnu energiju, fiksnu i mobilnu telefoniju i internet te uredski materijal, ističe da je riječ o kompliciranim natječajima za koje se moraju dobro pripremiti. “Primjerice, kada govorimo o električnoj energiji dovoljno je reći da se prikupljaju podaci od 2009. do 2011. godine i to za svako brojilo u svih 23 ustanove i na svakoj lokaciji. Dodatni je problem i što su tarife struje vrlo različite. Iako na prikupljanju podataka radimo od lipnja, posao traje malo dulje nego što smo planirali. Ipak, očekujemo da ćemo poštovati rokove i da će natječaji biti raspisani u rujnu”, pojašnjava Katavić. Prikupljeni podaci, dodaje, govore da se godišnje na električnu energiju u 23 ustanove troši oko 70 milijuna kuna, na fiksnu i mobilnu telefoniju oko 20 milijuna, a još pet milijuna kuna iznose troškovi interneta odnosno podatkovnog prometa. Kaže da u ovom trenutku još ne mogu procijeniti kolika će biti ušteda koja će se postići postupkom objedinjene javne nabave.

Prostor za uštedu
Katavić podsjeća kako je HZZO unatrag dvije godine napravio znatne uštede od nekoliko milijuna kuna kada je u pitanju fiksna i mobilna telefonija, ali kako prostora za snižavanje cijena još ima, kako u HZZO-u tako i u bolnicama. Kod tog natječaja, naglašava, cilj je postići najpovoljniju cijenu, ali da se pritom ne ugroze postojeći ugovori jer su neke ustanove doista imale povoljne cijene. Katavić napominje i kako su podaci iz bolnica pokazali nerazmjer u troškovima, ali i činjenicu da službene telefone koriste i oni koji na to nemaju pravo. “Treba odlučiti tko ima pravo na mobitel, a tko ne, utvrditi kakve su tarife. Unutar HZZO-a se također utvrđuje tko i koliko troši i očekujemo da će se broj korisnika reducirati kao i tarife jer se telefon dobivao nasljeđenim pravima jer nije bilo službenog pravilnika. Procjenjuje se da barem 10% tarifa nije prilagođeno, a isto toliko ima i onih koji nemaju pravo na mobitel”, dodaje Katavić. Klinička bolnica Dubrava priprema natječaje za čak osam kategorija roba, a s poslom su na polovici. Prema riječima ravnatelja Dragana Korolije Marinića, riječ je o vrlo kompliciranom i zahtjevnom poslu, a kao primjer navodi natječaj za anesteziološki potrošni materijal koji sadrži čak 3000 stavki. Kao zahtjevan natječaj navodi i hemodijalizu jer je riječ o izuzetno osjetljivoj grupi pacijenata.

“Natječaji koje će provoditi bolnica Dubrava vrijedni su oko 160 milijuna kuna na dvogodišnjoj razini. Svaka ušteda koju uspijemo ostvariti, a nadamo se da će to biti od 10 do 30%, izuzetno će nam puno pomoći u svakodnevnom radu na zadovoljstvo naših pacijenata”, kaže Korolija Marinić dodajući kako paralelno rade dva posla: prikupljaju podatke od bolnica i slažu popis potreba te pripremaju natječaj. Iako kaže da u lancu nabave roba i usluga, budući da je riječ o 4 milijarde kuna teškim natječajima, postoje različiti interesi, tvrdi kako do sada nije bilo nikakvih pritisaka od strane dobavljača.

Oduprijeti se industriji
No, to se ne bi moglo reći i za KBC Zagreb koji se nedavno prozvalo da su jedan od četiri natječaja, onaj za očne leće, namjestili za jednog proizvođača. Nakon anonimne dojave, kaže ravnatelj KBC-a Zagreb Zlatko Giljević, natječaj je korigiran i po nižoj cijeni nabavit će se više kvalitetnijih leća. “Da to nismo učinili, kupili bismo manji broj manje kvalitetnih leća i to bi nas stajalo milijun eura više. Moguće je da je netko utjecao na propozicije natječaja, ali nakon razgovora s članovima povjerenstva i financijskim direktorom natječaj je korigirane i šteta je izbjegnuta”, kaže Giljević. Da bi se ubuduće izbjegle takve situacije, kaže Giljević, u povjerenstva treba imenovati ljude koji nisu pod utjecajem industrije. “Također treba natječaje pripremiti na način da se mogu javiti barem tri porizvođača čime bi se izbjegle priče o tome kako su natječaji namješteni”, kaže Giljević.

Zabranjene pojedinačne nabave

Poštivanje tržišnog natjecanja
Prema odluci Ministarstva zdravlja, ustanovama koje su obuhvaćene ovim postupkom nije više dopušteno pojedinačno provođenje postupaka javne nabave roba i usluga već su dužne nabavljati sve artikle temeljem sklopljenih ugovora na osnovi okvirnih sporazuma, ako su ugovorene niže cijene u odnosu na postojeće ugovore. Ustanove sklapaju Sporazum o ovlaštenju središnjeg tijela za javnu nabavu za provođenje postupaka zajedničke nabave i sklapanje okvirnih sporazuma na dvije godine. O nabavi svih artikala pojedina ustanova treba dobiti odobrenje Upravnog vijeća ustanove te izvijestiti o tome Ministarstvo zdravlja, a ravnatelj ustanove donosi odluku o imenovanju ovlaštenih predstavnika za izradu dokumentacije i tehničke specifikacije. Imena, prezimena i adrese tih osoba dostavljaju se Ministarstvu zdravlja i radi transparentnosti objavljuju na Internet stranici ustanove. Ustanove potom prikupljaju podatke o nabavi za sve javne ustanove za koje se provodi zajednička nabava, te izrađuju tablicu potrebnih proizvoda za razdoblje od dvije godine, koju dostavljaju Ministarstvu zdravlja. Pritom je nužno voditi računa da tehničkim specifikacijama svakog artikla odgovaraju proizvodi barem tri različita proizvođača. Naročito je važno poštovati načela tržišnog natjecanja, jednakog tretmana, zabrane diskriminacije, uzajamnog priznavanja, razmjernosti i transparentnost. Nakon što dobiju suglasnost Ministarstva zdravlja, ustanove ovlaštene za javnu nabavu određene grupe proizvoda ili usluga provode u roku od pet dana otvorene postupke nabave i odmah po izvršnosti odluke o odabiru ponuda sklapaju okvirne sporazum za razdoblje od dvije godine. Sporazume s odabranim ponuditeljima zatim sklapaju bolnice te izvješćuju Ministarstvo zdravlja o ostvarenim uštedama na godišnjoj razini.

Cijene

Dosadašnje cijene po kojima su bolnice nabavljale potrošni i ugradbeni materijal

Očne leće

KBC Zagreb – 350 kn
OB Zadar – 455 kn
OB Čakovec – 620 kn

Koronarni stent

KBC Zagreb – 4.500 kn
KBC Rijeka – 7.900 kn
OB Zadar – 10.880 kn
OB Dubrovnik – 11.500 kn

Endoproteza kuka

Klinika Lovran – 4.300 kn
KBC Zagreb – 7.000 kn

* izvor Ministarstvo zdravlja




Autor: Andreja Šantek,VLM
21. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close