Suočeni s posljedicama suše, koja osim umanjenog uroda ugrožava i obavljanje jesenske sjetve, srpski seljaci podigli su glas protiv trgovaca umjetnim gnojivima, za koje tvrde da imaju zelenaške marže.

To im omogućava monopolni položaj na tržištu pa se od Ministarstva za poljoprivredu zahtijeva da administrativnim mjerama onemogući trgovce da u teškim vremenima za seljake ostvaruju enormne zarade. Prema službenim podacima godišnja vrijednost srpskog tržišta umjetnim gnojivima iznosi 1,2 milijarde eura, prema aktualnom tečaju dinara u odnosu na euro, a lani je taj iznos bio za 15 posto veći izražen u europskoj valuti. Miroslav Grumbarov, predsjednik udruge poljoprivrednika Paor, poslao je poruku vladi od koje traži da marža za umjetno gnojivo ne smije biti iznad 10 posto kako je to kod glavnih živežnih namirnica poput brašna, mesa, šećera i ulja. Grumbarov kao primjer dizanja cijena u nebo navodi kako su one u svijetu povećane za 20, a u Srbiji za 50 posto. Marže na repromaterijal u poljoprivredi iznose i do 50 posto, a srpski prosjek marži za svu vrstu robe je 23 posto.

Glavni razlog velikih marži je monopolni položaj tvrtki koje se bave prodajom umjetnih gnojiva, a to im je u velikoj mjeri omogućilo Ministarstvo poljoprivrede tako što je uvezeno gnojivo po regresiranim cijenama umjesto seljacima otišlo trgovini. Prema navodima upućenih, priveligirani status u dobivanju regresiranoga gnojiva ima Victoria grupa, kompanija u kojoj najveći dio vlasništva imaju tajkuni Milija Babović i Zoran Mitrović. Po ostvarenoj dobiti Victoria grupa nalazi se u samom vrhu s uvećanim profitom od 487 milijuna eura, a u toj tvrtki ističu kako njih kriza nije ni okrznula.