Do kraja tjedna bit će objavljen natječaj o prodaji pirotske tvornice Prvi maj, jedne od najvećih tekstilnih tvrtki u Srbiji.

To je druga privatizacija Prvog maja, jer je prvi kuporodajni ugovor s Đorđijem Nicovićem Agencija za privatizaciju poništila s obrazloženjem kako novi vlasnik nije ispoštovao preuzete obveze. Iako su se dosad kao potencijalni kupci spominjale tvrtke poput Benettona, koji je kupio niški Niteks i Sergio Tachini, sada se najveće šanse daju slovenskoj Muri, što su objavili i slovenski mediji. Mura je, prema riječima Mojce Lukančić i Nigela Buxtona, vlasnika slovenske tvrtke, spremna ponuditi 4,1 milijun eura koliko iznosi početna cijena na predstojećoj licitaciji. Muru zanima kupnja proizvodnih kapaciteta.

Prvi maj raspolaže s tri proizvodne hale na 50.000 četvornih metara koje su opremljene odgovarajućom proizvodnom opremom. Osim otkupne cijene u Agenciju za promociju izvoza i privlačenje inozemnoga kapitala (SIEPA) računaju da će novi vlasnik uložiti 11 milijuna eura u unapređenje proizvodnje. Prošlog je četvrtka vlada u povodu natječaja o prodaji Prvog maja usvojila memorandum o razumijevanju, kojim se reguliraju obveze između Mure s jedne i grada Pirota kao države Srbije s druge strane. U prvoj privatizaciji Nicović je za preuzimanje Prvog maja platio 1,7 milijuna eura, s obvezom da uloži u razvoj još četiri milijuna eura, što Nicović nije učinio pa je to bio glavni razlog za raskid ugovora, što se dogodilo 2010. godine. Prema uvjetima novog natječaja, cijena Prvog maja je povećana, ali je novom vlasniku obećana subvencija kojom će osjetno ublažiti financijske uvjete kupnje. Naime, SIEPA je najavila kako će novom vlasniku dati subvenciju vrijednu 6,65 milijuna eura pod uvjetom da zadrži 1328 radnika koliko ih je zaposleno u Prvom maju.

Ministarstvo ekonomije nastavlja politiku subvencioniranja kao uspješnim magnetom za privlačenje stranih ulagača. Na taj je način došlo više od 20 inozemnih tvrtki, no sada vlasnici stranih poduzeća dolazak u Srbiju uvjetuju dobivanjem subvencija. Mogućnosti državnog proračuna da na takav način dovlači investitore su ograničene pa je tijekom godine više kapitala izašlo iz Srbije nego što je ušlo.