Prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje Zavod za statistiku objavit će potkraj mjeseca, ali neizvjesno je samo hoće li pad BDP-a ispasti nešto ispod ili iznad 2 posto, koliko u prosjeku predviđaju analitičari. Svi tipuju na veći pad nego u prva tri mjeseca (kad je bio 1,3 posto u odnosu na lani), a to sugerira i CEIZ indeks poslovnog ciklusa koji mjesečno objavljuje Ekonomski institut. “U lipnju je hrvatsko gospodarstvo zabilježilo dodatno usporavanje aktivnosti u odnosu na svibanj i travanj, ali i u odnosu na prvo tromjesečje 2012.”, ocjena je uz objavu novoga mjesečnog pada indeksa (za 0,27 bodova), koji je time od početka godine izgubio čak 4,96 bodova.

Od zemalja Europske unije koje su već izašle s prvim procjenama kvartalnog BDP-a potonuće za više od dva posto bilježe samo Grčka (–6,2 posto), Portugal (–3,3 posto), Italija (–2,5 posto) i Cipar (–2,4), ali krug članica koje su ponovno ili otprije u recesiji znatno je širi. Uz usporavanje rasta njemačkoga gospodarstva i francusko klizanje na rubu recesije (gdje Velika Britanija već je), eurozona i EU u cjelini u drugom tromjesečju bilježe kvartalni pad, i u odnosu na prethodno tromjesečje (0,2 posto) i u usporedbi s drugim lanjskim kvartalom (u eurozoni 0,4 posto, a u EU27 0,2 posto). Za hrvatsko gospodarstvo to samo podcrtava da se u dogledno vrijeme ne treba nadati impulsima rasta jačanjem izvozne potražnje. Osim što zasad nema ni poboljšanja međunarodne konkurentnosti, problem je što su u slučaju već otprije posustajuće domaće potražnje ograničenja još izraženija.

Sa strane potražnje pritisaka na rast cijena već dulje vrijeme nema, no ovogodišnje ubrzanje inflacije umnogome je posljedica žongliranja vlasti između smanjivanja proračunskog deficita (s naglaskom na bildanje prihoda, npr. većim PDV-om) i nastojanja poticanja oporavka pokretanjem državnih investicija. To je barem donekle kumovalo poskupljenjima usluga javnih poduzeća. Kombinacija rasta cijena/troškova i loše situacije na tržištu rada koja uz zazor od zaduživanja smanjuje raspoloživi dohodak građana očito će još dosta dugo bitno određivati razinu privatne potrošnje. Analitičari UniCredit grupe u osvrtu na nedavne objave podataka o kretanju industrije i maloprodaje za regiju srednje i istočne Europe (SIE) izrazili su zabrinutost. Više od samih lipanjskih brojki zabrinjava ih što tu regiju već otprije karakterizira slaba domaća potražnja i što, kažu, zasad ne vide da bi potrošači u većini zemalja SIE mogli ublažiti pad u industriji. Među 12-13 promatranih zemalja Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku ističu kao “čvrsto zaglavljene na dnu” ionako slabe skupine.

U Mađarskoj, koja je u pet od šest posljednjih godina zabilježila pad maloprodaje, u prvih pola godine je više nego izbrisan lanjski rast potrošnje, a u odnosu na kraj 2007. trgovina je slabija 9,6 posto. I u Sloveniji je ovogodišnji pad maloprodaje (veći od tri posto) poništio prošlogodišnji plus, a u odnosu na svoje vrhunce danas je 4,6 posto niže. U Hrvatskoj trgovina na malo ove godine bilježi nešto veći pad, a trenutno je na 13,9 posto ispod razine s kraja 2007. godine. Među zemljama regije SIE Poljska je jedna od rijetkih u kojoj je u odnosu na pretkriznu 2007. razina potrošnje gotovo 10 posto veća iako je i ona već lani zabilježila pad maloprodaje koji se ove godine i ubrzao. Slično vrijedi i za Tursku; među prvima je nakon 2008. nadoknadila pad potrošnje, ali se u novije vrijeme uočavaju signali novog zastoja, ističu u UniCreditu.

U začaranom krugu krize eurozone, recesije, imperativa fiskalne prilagodbe, pada potrošnje i više razine inflacije monetarne vlasti pomno važu moguće efekte labavljenja politika kombinacijama nižih kamatnih stopa i slabljenja lokalnih valuta. Istodobno, realni sektor članica Unije, ali i većine zemalja u regiji je u znaku prilično loših brojki o industrijskoj proizvodnji. Nakon slaboga prvog tromjesečja nije uslijedio rast kakav se (zbog boljih vremenskih uvjeta) očekivao, a u nekim zemljama je i izostao. U lipnju je na razini EU industrija pala 0,9 posto u odnosu na svibanj i 2,2 posto u odnosu na lanjski lipanj, a približno toliki međugodišnji pad zabilježen je i u svibnju i travnju.

U SIE Poljska i Turska su objavile mjesečni pad od 2 posto, mađarska industrija je pala 2,4 posto (nakon +3,2 posto u svibnju), češka 0,3, bugarska 0,8 posto. Proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju je pala 1,6 posto prema svibnju, no polugodišnji skor je velikih 6,2 posto minusa, što je u odnosu na većinu zemalja u regiji SIE jači pad. Ta su negativna kretanja dijelom posljedica započetog procesa restrukturiranja velikih poduzeća u nekoliko važnih industrijskih grana, ističu analitičari Raiffeisen banke. Tako se u padu u kemijskoj industriji može iščitati i obustava u Diokiju te smanjenje proizvodnje u Petrokemiji, u proizvodnji metala problemi Željezare Sisak i TLM-a… Proizvodnja naftnih proizvoda narušena je pak zastojem iskorištavanja sirijskih izvora Ine. Uz smanjenje domaće i inozemne potražnje takvi “događaji” utječu i na robnu razmjenu, a u RBA u ovoj godini očekuju prosječno smanjenje industrijske proizvodnje za 3,5 posto. To će biti četvrta uzastopna godina silaznog trenda, dodaju. Mnogo pozitivnija kretanja ne očekuju se ni dogodine, a dugotrajni oporavak mogu odnijeti tek strukturne promjene. Kratkoročno UniCreditovi analitičari za regiju ističu da, ako je suditi prema indeksima menadžera nabave (PMI indeks) industrijskog sektora, zasad nema naznaka da bi i u srpnju i kolovozu moglo doći do poboljšanja industrije.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče