Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju trećina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u Bosnu i Hercegovinu opteretila bi se carinama, koje za znatan broj proizvoda mogu biti i veće od 20 posto, a prosječna carina pri izvozu u Srbiju povećala bi se sa sadašnjih 4,5 na 13,2 posto, što će smanjiti konkurentnost hrvatskih izvoznika. Pokazuje to analiza analitičara Hrvatske narodne banke o utjecaju pristupanja Hrvatske EU, objavljena u Biltenu HNB-a.

Hrvatska na tržišta Cefte plasira petinu ukupnoga robnog izvoza, a to je tržište jedno od rijetkih na kojemu Hrvatska ostvaruje višak te visoke prosječne stope rasta. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2011. hrvatski izvoz u zemlje Cefte (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija) iznosio je 1,84 milijardi eura, dok je hrvatski uvoz iz tih zemalja iznosio 964,4 milijuna eura. Pola milijarde eura izvoza otpada na poljoprivredne i prehrambene proizvode, što je čak 45 posto ukupnog hrvatskog izvoza tih proizvoda. Hrvatska je u velikoj mjeri liberalizirala trgovinu s potpisnicama Cefte, a najviše s BiH, gdje se hrvatski proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Snižene stope carine primjenjuju se i pri izvozu u Srbiju, a preferencijalni trgovinski režimi važe i na tržištima ostalih članica. Iz postojeće regulative carinskih tarifa i uvjeta trgovine proizlazi da će i nakon ulaska u EU Hrvatska nastaviti izvoziti u BiH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine, a u tu skupinu proizvoda spadaju i niz važnih izvoznih proizvoda, kao što su pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti.
(pd)