Dan nakon što je Financial Times objavio detalje dokumenta iz kojeg se da naslutiti da će Grci tražiti odgodu mjera štednje, očekivano su stigle reakcije iz Berlina. Njemačka kancelarka Angela Merkel na sve se osvrnula ponešto blažom retorikom putem svog glasnogovornika koji je uoči njezina skorog sastanka s grčkim premijerom Antonisem Samarasom izjavio: “Sve se može staviti na stol”. No ubrzo je nadopunio takvu poprilično neutralnu izjavu rekavši kako Njemačka svoj stav o Grčkoj i dalje temelji na memorandumu o razumijevanju dogovorenim s Atenom između Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Drugim riječima, inzistirat će se na primjeni reformi dogovorenih u sklopu 130 milijardi eura vrijednog paketa pomoći toj zemlji.

Nedugo potom reagirao je i njemački ministar gospodarstva Philipp Roesler poručivši Grcima da se drže dogovora, dok je njegov kolega iz ministarstva vanjskih poslova Guido Wsterwelle ipak bio nešto blaži. Stav tog nekada vicekancelara Njemačke je da bi se moglo preispitati rokove zadane Grcima za ispunjenje bolnih mjera, ponajviše zbog vremena koje je izgubljeno uslijed izborne krize u toj zemlji. Ipak, u nedavnom intervjuu upravo je on napomenuo kako “nikakve znatnije promjene u programu grčkih reformi neće biti prihvatljive”. No sve ove izjave ostaju tek načelne, budući da vlada u Berlinu ne želi povlačiti konkretnije poteze sve dok inspektori EK, ECB-a i MMF-a ne objave svoju službenu ocjenu o tome je li vlada u Ateni napravila dovoljno kako bi joj se isplatila nova tranša dogovorene financijske pomoći. U četvrtak je na napise FT-a reagirala i grčka vlada, doduše ne službeno već preko neimenovanih dužnosnika. Oni su lokalnim medijima de facto poručili da su britanski novinari ipak pogrešno naveli da će Antonis Samaras od Berlina i Pariza na sastancima krajem idućeg tjedna bilo što zahtijevati.

“Premijer namjerava razgovarati, a ne postavljati službene zahtjeve i prijedloge”, izjavio je neimenovani izvor iz redova vlasti. Podsjetimo, u dokumentima do kojih su došli novinari FT-a da se iščitati da Grci žele ispregovarati odgodu roka u kojem moraju provesti radikalne rezove i nastojat će da im se za to daju četiri godine. Što se tiče planiranog smanjivanja proračunskog deficita, on bi, prema tim dokumentima, godišnje padao 1,5 postotnih bodova umjesto prije dogovorenih 2,5. Govori se i da će Samarasu za održavanje proračuna u takvim uvjetima nedostajati oko 20 milijardi eura, ali taj novac vlada navodno misli sama osigurati, što kroz aukcije trezorskih zapisa, što putem odgode otplate prvog kriznog paketa.