Zakonom o lobiranju, koji se priprema pri Ministarstvu pravosuđa, jasno bi se utvrdila pravila lobiranja u Hrvatskoj kao i tko se smije, odnosno ne smije baviti tom djelatnošću.

Prema najavama, zakonom bi se zabranilo lobiranje državnim službenicima kao i drugim predstavnicima državnih tijela i lokalne vlasti. Inicijator takvog zakona još prije dvije godine bilo je i Hrvatsko društvo lobista, apelirajući da bude sastavljen po najvišim etičkim standardima, doznajemo od osnivača i predsjednika HDL-a, Mate Granića. Pri tom društvu osnovan je i registar članova koji daje pregled onih koji se lobiranjem u Hrvatskoj bave. Međutim, od 101 člana njih samo 20-ak profesionalni su lobisti dok se njih 15, donošenjem zakona, lobiranjem ne bi moglo baviti jer su državni zaposlenici zbog čega bi se našli u sukobu interesa. Neki od petanestorice su sada visoko rangirani članovi Društva. Tako je Zrinka Malešević, donedavna članica Nadzornog odbora HRT-a te zaposlenica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, članica Upravnog odbora HDL-a, a Josip Paladino, predstojnik Klinike za neurokirurgiju zagrebačkog KBC-a, član Nadzornog odbora HDL-a.

Uskladiti članstvo i praksu
Zrinku Malešević, zamolili smo za komentar, odgovorila je da joj pošaljemo službeni upit mailom jer se mora konzultirati sa članovima Društva. Pritom je dometnula: “Naravno da se lobiranjem ne bavim”, no na naš upit nije odgovorila. Unutar Društva različiti su stavovi prema “spornim” članovima. Energetski stručnjak, profesionalni lobist te član Nadzornog odbora HDL-a Jasminko Umićević smatra da je čudno što su, najčešće visoko rangirani državni zaposlenici, članovi Društva, ističući kako će se donošenjem zakona o lobiranju to morati promijeniti. “Statut Društva trenutačno ne ograničava članstvo, međutim, on će se morati mijenjati sukladno zakonu, pa neki ljudi više neće moći biti članovi”, kaže Umićević, te dodaje kako je u interesu Društva da mu članovi budu oni koji se lobiranjem i bave. Sličnog je mišljenja i Marijan Banelli, član Upravnog odbora HDL-a, također profesionalni lobist. Sada je tako kako je, kaže, jer nema zakona, no njegovo donošenje uvest će reda u samu djelatnost te HDL natjerati da ima strože kriterije po pitanju članstva. Natko Vlahović, akreditirani lobist u Europskom parlamentu te glavni tajnik HDL-a, diplomatski odgovara da ukoliko zakon o lobiranju bude donesen i onemogući da članovi HDL-a budu državni službenici, ili zaposlenici u javnim trgovačkim društvima, “mi ćemo napraviti potrebne promjene u Statutu i Etičkom kodeksu”.

Osiguranje za budućnost
S druge strane, osnivač HDL-a Mate Granić u članstvu visokorangiranih državnih službenika ne vidi ništa sporno, ali ističe da se “niti jedan državni službenik lobiranjem ne može baviti jer bi to bio najoštriji sukob interesa”. Na pitanje zašto su onda članovi Društva, odgovara da je to za njih svojevrsna priprema te način da steknu određena znanja o lobiranju, kako bi se jednog dana, kada im istekne mandat u državnim institucijama, mogli početi baviti lobiranjem. Također, napominje kako treba jasno razlikovati članstvo u HDL-u od registra lobista koji će se oformiti pri Ministarstvu pravosuđa prema jasnim kriterijima.

Najvažnija su – poznanstva
Sličnog je mišljenja i Zorislav Antun Petrović iz Transparancy International Hrvatska. Petrović smatra da svako društvo ili udruga najbolje zna kakve članove želi imati u svojim redovima. “Kad je riječ o lobiranju, tada se radi o aktivnostima vezanima uz projekt, a najveća vrijednost koju lobist ima su kontakti. Iz tog razloga, može se pretpostaviti da bi jednoga dana mogli lobirati u projektima u kojima imaju poznanstva i koja bi, sukladno tome, mogla biti korisna”, objašnjava, napomenuvši kako smatra da članstvo u samom društvu ne donosi ništa posebno.

Što kažu o članstvu u hrvatskom društvu lobista

Drago Andrić, direktor ispostave Hrvatskih cesta Zagreb te član HDL-a svoje lobističke vještine koristi samo unutar Hrvatskih cesta kada lobira vani oko financiranja, održavanja te gradnje cesta. Namogućnost zabrane lobiranja državnim zaposlenicima ne gleda pozitivno jer smatra da se ne lobira samo u odnosima s državom već i s privatnim tvrtkama. “S obzirom na to, bilo bi loše bilo kome zabranjivati da se bavi lobiranjem“, ističe.

Protiv je zabrane lobiranja svima koji se financiraju iz državnog proračuna i Miroslav Kopjar, gradonačelnik Grada Zlatar, također član HDL-a, koji se lobiranjem ne bavi. Kopjar smatra da se sukobu interesa u našoj zemlji daje prevelika važnost. “Preko sukoba interesa pokušavamo spriječiti kriminal, a to je neizvedivo“, ističe. Član je Društva jer bi se jednog dana lobiranjem mogao početi baviti profesionalno.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Zato što joj se lobiranje činilo zanimljivim, postala je članicom društva Aneta Karakaš, viša stručna savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede. Niti Karakaš se lobiranjem nikad nije bavila. Ona pak pozdravlja zabranu bavljenja lobiranjem državnim i javnim službenicima. “To bi bilo korektno i na putu suzbijanja sukoba interesa”, kaže.

“Ne mislim da je to specijalno važno. Ako do zabrane dođe toga se treba i pridržavati”, smatra pak Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Članica je HDL-a jer se lobiranjem počela baviti, no zbog prirode posla i obima obaveza taj je segment ostavila u mirovanju.

Petar Car, glavni savjetnik u Službi zastupanja i vođenja upravnih sporova u Agenciji za upravljanje državnom imovinom, na putu je da izađe iz HDL-a jer u tome ne vidi interes. Na pitanje kako se tu našao, odgovara, “tako me život odveo”. Lobiranjem se nikad nije bavio.