Iduća godina bit će teža od ove, no Hrvatska ne treba pomoć Međunarodnog monetarnog fonda jer kreditni rejting najesen neće pasti na razinu bezvrijednoga. Ustvrdio je u četvrtak ministar financija Slavko Linić u intervjuu Hrvatskom radiju uz poruku da Vlada ne odustaje od sređivanja proračuna, štednje i jačanja porezne discipline.“Kada je pitanje da li dolazi MMF, ja odgovaram ne. Vlada provodi svoju politiku, Vlada je ta koja je imala hrabrosti i uvela štednju i disciplinu, pregovara u vrlo ružnim uvjetima sa sindikatima, vrlo grubo se obračunavamo s udrugom poslodavaca, prema tome Vlada je ta koja je ostala sama, bez potpore poslodavaca, ali s potporom najvećeg dijela sindikata”, rekao je ministar koji smatra da zbog štednje i odgovornog ponašanja Hrvatskoj nije potreban MMF.

Servisiranje dugova
Ministar ipak ne odbacuje mogućnost da situacija izmakne kontroli. “Ako je pitanje kad će Vlada eventualno pozvati MMF, onda vrlo jasno velim da je moguće da izgubimo rejting i u tom trenutku bez MMF-a bit će vrlo teško servisirati naše dugove. Ako ne servisirate dugove onda ćete imati problema i s domaćom potrošnjom i s realizacijom proračuna”, istaknuo je.Vlada nije bez naše potpore, odgovaraju iz Hrvatske udruge poslodavaca. “Vlada apsolutno nije ostala sama u uvođenju reda. HUP nikad nije podržavao one koji ne plaćaju radnike, poreze i dobavljače i upravo je nama najviše stalo da se nakon 17 godina uvede red u ovu državu”, kaže v.d. predsjednika HUP-a Ivan Miloloža.

Porezno sivilo
Dojam javnosti, smatra ekonomist Željko Lovrinčević, jest da je razina javnog dijaloga značajno pala. “Vlada kreće u raščišćavanja poreznog sivila i to će uzeti svoj danak. HUP pak govori o drugom, o ekonomskoj aktivnosti koja se urušava”, kaže. Njegov dojam je da Vlada zakonskim rješenjima (poput retroaktivnog oporezivanja) neučinkovitost pravosuđa pokušava riješiti prečicama koje obično završe – loše. Kad je u pitanju rejting, kaže, treba pričekati i vidjeti. “Pozitivno je što se proračun dobro puni, ali nije napravljena nijedna ozbiljna reforma pa je 2012. izgubljena za smanjenje troškova. Bojim se da će najveći problem biti vjerodostojnost Vlade jer je i dalje nesređena poljoprivreda, privatizacija, restrukturiranje HŽ-a, HAC-a. Sve su to otvorena pitanja o kojima se netko tek usputno izjasni, ali nema konkretnih poteza”, zaključio je Lovrinčević.

Što u slučaju pada kreditnog rejtinga

Ide prisilna naplata kredita
U slučaju pada rejtinga situacija bi se rapidno počela urušavati, što dobro ilustrira primjer susjedne Slovenije, kaže Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Država je većim dijelom zatvorila financiranje za ovu godinu, no 2013. je pred vratima, a u 2014. stižu puno veće obveze na naplatu. “Najveći problem je što nepoznat broj privatnih i državnih tvrtki u ugovorima o kreditu ima klauzulu da se zajam u cijelosti može naplatiti u slučaju pogoršavanja rejtinga. To je sustavni rizik, a nitko ne zna decidirano o kojem se potencijalnom iznosu radi”, ističe Lovrinčević.