Samo sustavna reforma može građanima osigurati javnu upravu kakvu zaslužuju, brz, učinkovit, jeftin i ponajviše servis bez korupcije. Javna uprava postaje nezaobilazan dio razvoja ili, pak, njegova kočnica.

Za Hrvatsku transformacija postojećih institucija javne uprave nužan je korak u približavanju strateškim ciljevima – gospodarskom rastu i razvoju, reformama velikih sustava pravosuđa i zdravstva te priključenja Europskoj uniji. Tvrdilo se to u programu 21, kojim je koalicija i pobjedila na lanjskim parlamentarnim izborima. No, očito ne zadugo, jer je to sad palo u drugi plan. Lani ustrojena Državna škola za javnu upravu umjesto da diže kvalitetu državne birokracije srezana je još jednom u nadanjima da će povećati broja ljudi i aktivnosti. Obrazloženo je kako je to rezultat stanja u proračunu. No, u uvjetima kada se nakon svake promjene vlasti izrotira ne samo vrh, nego i popriličan dio javnog servisa, što ne samo da usporava i komplicira njegovo funkcioniranje, nego i košta isti onaj proračun, ulaganje u edukaciju i jačanje profesionalizma u tom servisu itekako postaje važan. Postaje važnije voditi računa o tome kako postojeće institucije aktivirati na ispunjenju njihovih poslova, umjesto osnivanja novih i novih agencija. Postaje možda i važnija tema od već istaknutog Pelješkog mosta kao prve teme za postizanje koncesnzusa političke scene radi općeg dobra i brzog preboljenja financijske krize.