Gledajući listu poreznih dužnika prva asocijacija za Poreznu upravu bi bila: “Hrvatska porezna banka”. Strategija rada porezne uprave – umjesto naplate dospjelih poreza u propisanim rokovime – je gomilanje poreznog duga i kamata. Kao da se radi o nekoj dobro uhodanoj bankarskoj politici.
Na konkretnom primjeru prikazat ćemo kako su rasli dugovi jednog obrta
Gledajući listu poreznih dužnika prva asocijacija za Poreznu upravu bi bila: “Hrvatska porezna banka”. Strategija rada porezne uprave – umjesto naplate dospjelih poreza u propisanim rokovime – je gomilanje poreznog duga i kamata. Kao da se radi o nekoj dobro uhodanoj bankarskoj politici.
Na konkretnom primjeru prikazat ćemo kako su rasli dugovi jednog obrta
Obrt zatvara poslovnu godinu 2007. bez dugova. Idućih godina počinju se gomilati dugovi. Dug se gomila primarno radi nepodmirivanja obveza po osnovi socijalnih doprinosa. Dug iz godine u godinu raste. Porezna uprava uredno, s vremena na vrijeme, pošalje poneku opomenu i ne reagira sukladno zakonskim odredbama. Porezna uprava se ponaša kao da ima jedan cilj – da dug i kamate što više rastu.
Porezna uprava reagira kao uspavani medo – par godina kasnije
Porezna uprava reagirala je tek kada je dug dosegnuo iznos od 50.000 kuna te je pokrenula postupak ovrhe i blokade žiro računa.
Ovo je samo jedan stvarni primjer obrta kome je Porezna uprava dozvolila da tone sve dublje i dublje čime je napravila štetu za državni proračun ne naplativši nešto što se u začetku moglo naplatiti.
Dok su zaposlenici Porezne uprave odmarali, radi punjenja lokalnog proračuna, uredno je zbog neplaćanja poreza na tvrtku (500 kn) pokrenut postupak ovrhe. Taj je dug naplaćen trenutno.
Posljedice
Nečinjenjem i pasivnošću zaposlenici Porezne uprave kreirali su postojeće stanje s visokim nivoima zaduženosti i malom vjerojatnošću naplate poreznog duga. Za dug koji se ne uspije naplatiti od dužnika, Porezna uprava bi taj dio duga trebala potraživati od svojih zaposlenika. Oni bi se trebali tretirati kao jamci za naplatu navedenih dugova – i to u slučaju kada nisu koristili zakonom propisane mehanizme koji su im omogućavali da se porezni dug uredno naplati u zakonu propisanim rokovima. (Mehanizmi kazni i ovrha).
Prema riječima ravnateljice PU Nade Čavlović Smiljanec – poreznici koji su godinama selektivno naplaćivali porez i donosili rješenja – nisu to radili svojom voljom već im je tako naredila politika. Ako je to istina, krug jamaca bi se mogao povećati a poruka bi bila jasna. Svatko neka radi svoj posao po savijesti i po zakonu kako se ne bi našao na zidu srama, bez posla i u dugovima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Napokon netko tko razumije odgovornost porezne uprave.Svaka čast.
Može li sad izračun iznosa na bazi 23 mrld kuna poreznog duga koji je Linič osobno ostavio u naslijeđe kad mu je završio mandat krajem 2003. godine?
Jer na temelju ovog izračuna ( koji, čudno, započinje obračun s 2007. godinom-što je jako sumnjivo s moralne strane ) u Sanaderovom mandatu su se samo gomilale kamate bez i kune novog poreznog duga, a što je za ovu temu od vitalne važnosti. I dezavuiralo bi potpuno napore Linić-Čavlović-Smiljanec u prebacivanju odgovornosti.
Hvala unaprijed
Uključite se u raspravu