Vlada bi prodajom državnih oranica mogla uzeti između 2,9 i 4,4 milijarde eura. Raspon ovisi o broju hektara i cijenama. Naime, bivši ministri poljoprivrede iznosili su podatak o 550 tisuća hektara, aktualni tvrdi da je u portfelju 890.000.

Već je prodano 61.646 hektara, u zakupu je 194.444, a ostatak se koristi nezakonito. Po državnom cjeniku isklični iznos za hektar kreće se od dvije do četiri tisuće eura i može biti udvostručen. Predsjednik Poljoprivredne komore Mato Brlošić kaže da se hektar danas trži po 4-5 tisuća eura, plodnije i veće površine u istočnim županijama i po 10.000 eura. “Dukat, Pliva, Ina, HT i niz drugih tvrtki odavno je u vlasništvu stranaca. Vlada nije strahovala ni hoće li jeftino otkupljeni društveni stanovi biti preprodavani. Jedino ne vjeruje seljacima, misli da ćemo mešetariti sa zemljom i zato nam je neće prodati,” smatra Brlošić. Prije će, opominje, sa strancima trgovati veliki posjednici. Prodat će, kaže, tvrtku, a s njom i prava na tisuće hektara zemljišta dobivenog u zakup, jer strance ne interesiraju male seljačke parcele. Uostalom, nastavlja, Vlada u zakon može ugraditi pravo prvokupa. Zakup se uvijek može raskinuti, nije čvrst temelj dugoročna razvoja. Ne priznaju ga ni banke, investicijske kredite daju isključivo na zemljište u vlasništvu. Već postoje kreditne linije HBOR-a na 10-15 godina za kupnju privatnog zemljišta. Kroz taj model, smatra, obiteljskim gospodarstvima treba omogućiti kupnju i državne zemlje. U još aktualnom zakonu 300 hektara je limit za državnu zemlju. Po tom kriteriju preostali ‘lager’ državnih oranica moglo bi kupiti 1617 poljoprivrednih gospodarstava.