S milijardama eura koje se slijevaju za njihov spas diljem Europe animozitet prema bankama i bankarima gotovo je opipljiv. Bojazan je da će spašavajući svoje bilance europske bankarske grupacije drastično smanjiti poslovanje ili čak ‘pobjeći’ iz regije, što bi za nju bio nezamisliv ekonomski eksperiment. Kako zaista razmišljaju bankari o regiji srednje i istočne Europe, boje li se ruske konkurencije, kako se bore s lošim kreditima kojim im topi dobit za Poslovni dnevnik otkriva Manfred Wimmer, član Upravnog odbora Erste grupe zadužen za financije, strategiju i CEE regiju.

Mnogo se govori o razduživanju u regiji srednje istočne Europe i oko odlaska banaka postoji velika bojazan. Značajno ste smanjili poslovanje u Mađarskoj, planira li Erste povlačenje iz regije ili možda Hrvatske?
Ha,ha. Ne, definitivno nemamo planove za odlazak ni iz Hrvatske niti ostalih većih tržišta. Još uvijek vjerujemo da ako se bavite bankarskim poslom u Europi, tada je regija srednje i istočne Europe mjesto na kojem morate biti prisutni. Ta tržišta u srednjem i dugom roku rast će brže od većine zapadnoeuropskih zemalja i davat će bolje prilike za rast. Isto se odnosi i na Hrvatsku; Erste u Hrvatskoj je jedna od naših najbolje vođenih banaka. Ona je jedna od banaka koja je u proteklih nekoliko godina konzistentno povećavala svoj tržišni udio i bazu klijenata i to će se nastaviti.

Što u budućnosti očekujete od poslovanja u regiji? Ideja o bankarskoj uniji mogla bi dodatno proširiti razlike između zemalja eurozone i periferije u kojoj je i Hrvatska?
Na Hrvatsku u srednjem roku gledam kao na članicu Europske unije i zemlja bi trebala iskoristiti prilike koje joj se time otvaraju. To će povećati interes investitora za Hrvatskom i priljev ulaganja, strukturnih fondova i investicija privatnog sektora i mi vidimo puno više prilika nego prepreka na hrvatskom tržištu. Naravno, fiskalna disciplina ostaje važna iako je kratkoročno bolna, no na kraju će ekonomija biti otpornija i jača. Vjerujem da je Hrvatska u tom smislu na dobrom putu.

Dakle, ne očekujete da bi kreditni rejting Hrvatske mogao biti snižen najesen?
Ne znam to pouzdano iako ne vidim zašto bi rejting bio snižen. S druge strane, rejting agencije su nepredvidive. Prije nekog vremena rejting je smanjen i Austriji, no taj potez nije imao posljedica. Troškovi posuđivanja čak su se smanjili. Danas Austrija plaća rekordno najjeftiniji prinos na dug unatoč nižem rejtingu. Ne kažem da je smanjivanje rejtinga smanjilo kamatne stope na dug, ali ulagači puno više gledaju fundamente nego sam rejting. Zato je važno da vlada nastavi s fiskalnom disciplinom i kredibilnom politikom.

I vaša banka ima problema s lošim kreditima, na razini grupe Erste je izdvojio gotovo milijardu eura rezervacija, no situacija se drastično razlikuje od tržišta do tržišta. Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Situacija nije tako loša, no očekujemo rast troška rizika do kraja godine zbog situacije na tržištu nekretnina. Osim toga, ne vidimo previše razloga za brigu. Dobra je situacija u kretanjima u bilanci plaćanja, nadamo se dobroj turističkoj sezoni zbog situacije u Grčkoj.

Koliko je loših kredita u Hrvatskoj?
Ukupni loši krediti u Erste banci u Hrvatskoj iznose devet posto što je tri postotna boda manje od prosjeka svih banaka. U Ersteu u Mađarskoj loši krediti iznose 24,6 posto, Rumunjskoj 26,2 posto, a u Austriji 5,7 posto.

Bi li zbog rasta rezervacija klijenti Erstea trebali biti zabrinuti zbog mogućeg pooštravanja uvjeta kreditiranja?
Nema razloga za brigu. Sve tvrtke koje dolaze u banku tražiti financiranje ocjenjuju se prema tome jesu li ekonomski zdrave, no to ne znači pooštravanje uvjeta kreditiranja. Čini mi se da je više stvar u tome da se tvrtke i građani nevoljko zadužuju zbog nesigurnosti oko budućnosti. Ljude brine slaba ekonomija i što će biti s plaćama. Kad je u pitanju Erste, mi smo spremni i voljni kreditirati jednako kao i ranije.

Bankari u Hrvatskoj tvrde da 75% kompanija nije kreditno sposobno, a tvrtke pak uzvraćaju da im krediti nisu dovoljno dostupni. Kako komentirate taj paradoks i kako prekinuti začarani krug?
Ne vjerujem da smo mi ikad utvrdili da 75 posto tvrtki nije kreditno sposobno i morao bih osporiti tu izjavu.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

To je izjavio čelnik druge najveće banke u Hrvatskoj Božo Prka.
Možda oni imaju drugačiji portfelj klijenata. Pokazatelji naših korporativnih klijenata su malo drugačiji. Istina je da u protekle četiri godine kompanije koje nisu dobile kredite imaju različito viđenje situacije nego bankari. Jedino mogu reći da smo spremni i voljni davati kredite.

Je li ova situacija otvorila potencijalne prilike za akvizicije u regiji? Ima li Erste grupa planova za akvizicije?
Moglo bi se reći da je danas dobro vrijeme za kupnju banaka u regiji jer su cijene i fundamenti puno niži nego prije nekoliko godina. Ipak, u regiji nema puno dobrih prilika za akvizicije. Na prodaju se nude samo banke ili dijelovi poslovanja onih koje su bili prisiljeni na taj potez ili zbog uvjetovanja državne potpore ili poštivanja europskih propisa o konkurenciji. U Hrvatskoj ne vidimo potrebu za akvizicijama; Erste banka može rasti organski. Prije nekoliko godina htjeli smo kupiti jednu banku, no spriječila nas je Hrvatska narodna banka zbog ograničavanja koncentracije nekoliko najvećih banaka na tržištu. Dakle, akvizicija nije jedna od opcija za Hrvatsku.

Koja je to bila banka?
Ne sjećam se više, bilo je to prije nekoliko godina.

Preuzimanjem austrijskog Volksbanka u regiju je stigao ruski Sberbank, kojem za razliku od europskih banaka, ne nedostaje kapitala. Jeste li očekivali intenzivniji proboj?
Ne zapravo. Treba im se priznati da je dugo trajalo potpisivanje ugovora i zaključenje transakcije koje je bilo prije tri mjeseca. Sberbank je u poziciji da može krenuti u preuzimanje: snažna su banka, prisutna na jednom od najboljih tržišta za poslovanje u Europi. Ne bih ih podcijenio.

Što očekujete od Sberbanka idućih godina; brzo osvajanje tržišta ili polagani rast?
Ne znam, teško mi je reći.

Da vam ponude dobru cijenu, biste li prodali Erste banku u Hrvatskoj?
Ne.

Što očekujete od Hypo grupe u skorije vrijeme s obzirom da je planom restrukturiranja predviđena prodaja privatnim ulagačima?
Teško mi je komentirati taj proces jer nisam upoznat s detaljima. Očito je da se grupa priprema za prodaju, pričekajmo pa ćemo vidjeti.

Puno prašine se diže oko europske rejting agencije? Treba li Europi vlastita agencija?
Oko ideje europske rejting agencije uzbuđuju se samo političari. Zalažem se za više diverzifikacije u segmentu rejting agencija. Ne vjerujem u rejting agencije koje bi ‘sponzorirale’ države i vlade jer je najbitnije kod agencija da budu u potpunosti neovisne. Postoje situacije u kojima vam nije nije drago ono što čujete od neovisne agencije.

Jesu li Standard&Poor’s, Moody’s i Fitch ratings neovisni?
Žestoko su neovisne. Uopće im nije stalo što primatelji analiza misle o njima. Bilo bi poželjno više diverzifikacije, no to bi trebalo doći od privatnih umjesto državnih inicijativa.