Za uklanjanje svih preostalih mina s hrvatskoga teritorija, što je jedna od teško i sporo rješavanih posljedica Domovinskoga rata, potrebno je oko četiri milijarde kuna, a nedostaju gotovo dvije trećine te svote. Milanovićeva Vlada planira, međutim, namaknuti velika sredstva, od dvije do tri milijarde kuna, iz strukturnih fondova Europske unije, što je prva dobra vijest za 20-ak tvrtki koje se bave tim poslovima. Iako ključni razgovori s Europskom komisijom o tome tek slijede, činjenica je da je razminiranje obveza koju Hrvatska mora ispuniti do 2019. godine te da u zemlji zahvaćenoj teškom recesijom i pod pritiskom rezanja državne potrošnje namicanje tako velike svote za razminiranje postaje gotovo nemoguća misija.

Proračunski teret
U vezi s tim otvoreno je i pitanje kako će se inače – bez izdašne pomoći EU – Hrvatska držati postavljenih rokova da bi predviđenom dinamikom završila razminiranje i tako se riješila moguće opasnosti za živote ljudi, ali i zapreka gospodarskome napretku ratom opustošenih i minama ugroženih područja. Posrijedi je navodno nekoliko stotina tisuća mina, odnosno teritorij veličine oko 750 četvornih kilometara. Iz državnog proračuna ove je godine za tu svrhu izdvojeno znatnih 200 milijuna kuna, no i to je kap u moru potrebnih sredstava. Da država u sljedećih šest godina, do isteka roka, izdvoji svake godine toliki iznos (ukupno, dakle, 1,2 milijarde kuna), i dalje ostaje minus od gotovo tri milijarde kuna. Problem financiranja razminiranja još gorim čini prava nestašica izdašnih donacijskih sredstava. Donatora sve češće manjka, potvrdila je Dijana Pleština, ravnateljica Vladina Ureda za razminiranje, navodeći kako se donatori, logično, okreću pomaganju ostalim zemaljama koje su zbog žarišta i novijih sukoba također postale ugrožene minama. Nakanu Milanovićeve Vlade da riješi problem nade polažući u strukturne fondove Europske unije pošto Hrvatska postane njezina članica potvrdili su nam u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova. Podsjećajući na to kako će u financijskoj perspektivi EU 2014.-2020. Hrvatskoj na raspolaganju biti strukturni fondovi, iz resora potpredsjednika Vlade Branka Grčića ističu kako će razminiranje s hrvatske strane biti predloženo kao jedan od prioriteta.

Već rade analize
“U svibnju ove godine u Hrvatskoj je počeo proces programiranja za financiranje kroz strukturne fondove izradom socio-ekonomskih analiza na temelju kojih će se definirati prioriteti. Razminiranje će, sukladno tome, biti predloženo kao jedan od prioriteta za financiranje kroz strukturne fondove”, odgovorili su iz Ministarstva. Prioritete za ulaganje, navode, u konačnici određuje Unija, u čijim tijelima traje rasprava o donošenju regulative vezane uz strukturne fondove u razdoblju 2014.-2020. Ističu i kako je Hrvatska dosad za sufinanciranje razminiranja koristila sredstva iz pretpristupnih fondova EU CARDS te iz I. i II. komponente IPA programa (Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija te Prekogranična suradnja).

Dosad 21 milijun eura
Ukupno je u razminiranje od 2001. do 2013. godine uložen 21 milijun eura. U tijeku je korištenje sredstava iz programa IPA CBC Hungary-Croatia i IPA 2010 TAIB, a od trećeg kvartala ove godine koristit ćemo sredstva programa IPA 2009 TAIB. Posrijedi je daljnjih 1,9 milijuna eura. U sklopu prve komponente IPA programa za 2013. godinu predlaže se novi projekt za financiranje, navode iz Grčićeva resora.