Upregnite sve snage u traženje modela kako u funkciju staviti 1,8 milijuna hektara zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta, ne ozakonjujte zloporabe.

Ne dirajte neobrasle šumske prostore jer je pod šumama samo 43 posto Hrvatske, a europski je standard 50 posto, upozorio je jučer Slavko Matić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti, pomoćnicu ministra poljoprivrede Vesnu Gantner Kuterovac na javnoj raspravi o novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Nedavni požar, u kojemu je uništeno 500 ha šuma i šumskog raslinja na Crikveničkoj rivijeri, nije ni prva ni posljednja zloporaba kojom se zapravo utire put za prenamjenu šume u poljoprivredne, pa u građevne parcele, uvjeren je Matić. Ostane li u zakonu opcija prenamjene šumskih u poljoprivredne površine, ohrabrit će ne samo “piromane” nego i mnoge privatne vlasnike koji drže više od 600 tisuća hektara šuma na namjerno devastiranje, ocjenjuje Matić. Naveo ke kako je ovih dana u park-šumi zagrebačke Medvednice doslovce obrijano 15 ha šumskog prostora. Gospodarski program i činjenica da je netko pravni sljednik bivšeg korisnika poljoprivrednoga zemljišta u društvenom vlasništvu koje je sada državno ne mogu biti prioriteti za davanje u oranica zakup, upozorava Stjepan Kunovec, predsjednik Odbora za udruge pri Poljoprivrednoj komori. Opstanak obiteljskih gospodarstava nemoguć je bez zakupa novih hektara, a uz to je strateški važan radi zadržavanja stanovništva u ruralnom prostoru. Zakon, ističe, pogoduje velikim tvrtkama i izazvat će novu depopulaciju sela.

Hektare farmama

Prioritet stočarstvu
Problematika mliječnoga sektora u javnosti eksplodira svako malo zato što farme nemaju dovoljno hektara za proizvodnju stočne hrane, kazala je Božica Marković, direktorica Poljoprivredno-prehrambenog sektora pri HGK-a. Preporučila je da stočarstvo treba biti na vrhu liste prioriteta u izboru zakupaca, dok ostatak hektara treba raspodijeliti proizvodnjama koje nose visoku dodanu vrijednost.