Dvije najvažnije svjetske središnje banke ovoga su tjedna suočene s ključnim testom. Naime, investitori, analitičari i samo tržište imaju velika očekivanja da će Savezne rezerve (Fed) i Europska središnja banka (ECB) krenuti u nove akcije u borbi protiv lošeg stanja u svjetskom gospodarstvu. Ta visoka očekivanja primjetna su u snažnom optimizmu koje je u posljednjih nekoliko dana vladalo na tržištima kapitala. Primjerice, indeks Dow Jones prošloga je tjedna tri dana uzastopce bilježio rast vrijednosti.

Kapaciteti i problemi
Sve nade polažu se u spomenute dvije središnje banke da će provesti dodatne mjere kako bi se potaknuo rast gospodarstva, barem su tako najavljivali i Ben Bernanke i Mario Draghi u svojim posljednjim medijskim istupima. Tržište očekuje da će, ako ovoga tjedna ne bude konkretnih odluka i poteza, biti ih idućega. U četvrtak će se održati sastanak ECB-a, a Fed je sastanke započeo u utorak popodne, a trajat će do srijede. Akteri tržišta pretpostavljaju da će Fed usvojiti nove “kvantitativne mjere” i ubrizgati još više novca u sustav. Draghi je pak prošloga tjedna rekao da će učiniti sve da zaštiti euro što bi se trebalo “amenovati” odlukama u kojima bi središnja banka trebala odlučiti ponovno pokrenuti kupnju španjolskih i talijanskih obveznica. Ipak, koliko god investitori htjeli da se dogovore određeni potezi, mnogi od njih na financijskim tržištima počeli su sumnjati u to koliko “čuvari američkog i europskog novca i kamatnih stopa” imaju kapaciteta i alata za popravljanje problema koji grizu svjetsku ekonomiju, piše Wall Street Journal.

Usporavanje Amerike
“Središnji bankari vrlo su uvjereni u snagu monetarne politike. No tržišta se pitaju koliko još strijela imaju u svojim tobolcima”, izjavio je za WSJ Benjamin Pace, čelni čovjek američke podružnice Deutsche Bank Private Wealth Managementa. Naime, američko gospodarstvo nastavilo je usporavati u drugome tromjesečju. Godišnja stopa rasta iznosila je 1,5 posto, najnoviji su objavljeni podaci. Stoga Bernanke mora naći način kako “natjerati” američku ekonomiju da brže raste, a istodobno smanjiti nezaposlenost. Njegova je prednost što je tamošnji financijski sustav dosta napredovao od kolapsa 2008. godine. Europa je pak suočena s potpunom kolapsom, zbog čega mnogi strahuju da bi se tvrtke i potrošači ponovno mogli povući. Draghi je suočen s recesijom koja bukti u nekoliko država eurozone i potkapitaliziranim bankama, a sve bi moglo završiti kolapsom s kakvim se Bernanke suočio 2008. u Americi. Isto tako dok sudbina opstanka dolara nije upitna, Draghi se gotovo svakodnevno suočava sa spekulacijama tržišta hoće li jedna od 17 članica eurozone napustiti monetarnu uniju i srušiti euro.

Zaustavljen uzlet
Slijedom toga, spomenuti trodnevni uzlet cijena dionica na europskim tržištima u utorak je izgubio na snazi jer su izostale jasnije naznake hoće li ECB poduzeti oštre poteze ovoga tjedna i tako potkrijepiti obećanja da će učiniti sve za spas eura. Iako su sličnu poruku odlučnosti u spašavanju eura odaslali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik François Hollande, mnogi analitičari od početka upozoravaju da ECB možda nije dobio od Berlina jasan mandat za odvažnije poteze. “Taktička PR kampanja za potporu eurozoni kupila je ministrima nešto vremena u uobičajeno skromnijoj trgovini na tržištima tijekom ljeta”, kazao je Mike McCudden, čelnik trgovine derivatima Interactive Investorsa. “No djela govore više od riječi pa je samo pitanje vremena kada će strpljenje popustiti”, zaključuje McCudden.