Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Cijena broda u izvozu pala za 9 posto, a cigaretama 24 posto

Autor: Marija Brnić
05. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

U prvih pola godine cijene koje je postizao hrvatski izvoz na svjetskim tržištima bile su za oko 1 posto slabije od lanjskih, a cijene uvoznih roba porasle su za 1 posto u kunama, odnosno 1,5 posto u američkim dolarima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji indekse izvoznih i uvoznih cijena izračunava na temelju slogova izvoznih u i uvoznih carinskih deklaracija koje preuzima od Carinske uprave, hrvatski izvoznici postizali su bolje cijene nego 2005. godine u djelatnostima rudarstva i vađenja (više od 28 posto) i ribarstva (više od 27,5 posto), te proizvodnji naftnih derivata (18 posto) i metala (16 posto). Ukupno gledajući, prerađivačka industrija bilježi slabije cijene na svjetskim tržištima u odnosu na one koje je postizala 2005. godine, za oko 2 posto, a najznatniji pad cijena u prvom polugodištu postigla je proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata, kojoj su cijene u izvozu prosječno bile manje i za 31 posto u dolarima, odnosno 30 posto u kunama. Gotovo jednako izražen pad cijena u izvozu trpi i proizvodnja duhanskih proizvoda, koja je postizala za četvrtinu slabije cijene nego prošle godine, točnije za 23,9 posto u kunama, a 24,4 posto u dolarima. Proizvođači hrane također su izvozili uz nešto niže cijene nego u 2005. godini, za 2 posto, a najvažniji hrvatski izvozni proizvod, brod, u prvom polugodištu imao je niže cijene nego prošle godine, za 9 posto gledano u kunama, odnosno 8,1 posto u dolarima. Više cijene ostvarivala je i tekstilna industrija, oko 5 posto, Što se uvoza tiče, niže su cijene postizane u sektoru poljoprivrede, oko 1 posto. Gleda li se statistika prehrambene industrije, cijene hrane i pića iz uvoza veće su za 3,2 posto u kunama, odnosno 4,1 posto u dolarima. Naftni su derivati uvezeni uz 5 posto više cijene gledano u kunama, 6 posto u dolarima, a priličan pad cijena na uvoznoj statistici uočava se kod računala i uredskih strojeva, i to za 12 posto, te industrije papira, 13 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U prvih pola godine cijene koje je postizao hrvatski izvoz na svjetskim tržištima bile su za oko 1 posto slabije od lanjskih, a cijene uvoznih roba porasle su za 1 posto u kunama, odnosno 1,5 posto u američkim dolarima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji indekse izvoznih i uvoznih cijena izračunava na temelju slogova izvoznih u i uvoznih carinskih deklaracija koje preuzima od Carinske uprave, hrvatski izvoznici postizali su bolje cijene nego 2005. godine u djelatnostima rudarstva i vađenja (više od 28 posto) i ribarstva (više od 27,5 posto), te proizvodnji naftnih derivata (18 posto) i metala (16 posto). Ukupno gledajući, prerađivačka industrija bilježi slabije cijene na svjetskim tržištima u odnosu na one koje je postizala 2005. godine, za oko 2 posto, a najznatniji pad cijena u prvom polugodištu postigla je proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata, kojoj su cijene u izvozu prosječno bile manje i za 31 posto u dolarima, odnosno 30 posto u kunama. Gotovo jednako izražen pad cijena u izvozu trpi i proizvodnja duhanskih proizvoda, koja je postizala za četvrtinu slabije cijene nego prošle godine, točnije za 23,9 posto u kunama, a 24,4 posto u dolarima. Proizvođači hrane također su izvozili uz nešto niže cijene nego u 2005. godini, za 2 posto, a najvažniji hrvatski izvozni proizvod, brod, u prvom polugodištu imao je niže cijene nego prošle godine, za 9 posto gledano u kunama, odnosno 8,1 posto u dolarima. Više cijene ostvarivala je i tekstilna industrija, oko 5 posto, Što se uvoza tiče, niže su cijene postizane u sektoru poljoprivrede, oko 1 posto. Gleda li se statistika prehrambene industrije, cijene hrane i pića iz uvoza veće su za 3,2 posto u kunama, odnosno 4,1 posto u dolarima. Naftni su derivati uvezeni uz 5 posto više cijene gledano u kunama, 6 posto u dolarima, a priličan pad cijena na uvoznoj statistici uočava se kod računala i uredskih strojeva, i to za 12 posto, te industrije papira, 13 posto.

Autor: Marija Brnić
05. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close