U posljednjem dvobroju za srpanj/kolovoz objavljen je popis najboljih u 2012. koji predvodi Zürich, a slijede Helsinki, Kopenhagen, Beč, München itd. Uz uobičajene kriterije kao što su niska stopa kriminaliteta, dobra prometna povezanost, povoljne cijene nekretnina, poslovna klima, količina sunčanih dana i zelenih površina itd., ove je godine uredništvo posebno bodovalo mogućnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, pri čemu su otvoreni bazeni i dobro održavana jezera u kojima se može plivati donosila prednost.

Kultura dobila na važnosti
Osim prirodnih ljepota mislilo se i na važnosti općega zdravstvenog stanja stanovnika. Tako se Beč s impresivnom brojkom od 23 riječna spruda i više od 12 riječnih obala našao prilično visoko na ljestvici. Stanje (i zdravlje) duha nije zanemareno pa je jedan od važnih ovogodišnjih (novih) kriterija bio i broj knjižara. Utjecaj Moli?rea i Murakamija na kulturni, gospodarski i društveni razvoj stanovnika pojedinoga grada očigledno je bio nepravedno zanemarivan. Važan indikator također je bio realizacija velikih projekata. Pri tome se gledalo na ono što je stvarno profunkcioniralo na dobrobit svih građana, a ne na buduće projekte od kojih mnogi možda nikada ne zažive. Zürich se ove godine popeo s prošlogodišnjega drugog mjesta na vodeće zahvaljujući, kako objašnjavaju u Monocleu, snažnom gospodarskom razvoju, dobrim transportnim, prije svega zračnim vezama, bogatoj kulturnoj sceni, čistim, sigurnim ulicama i, naravno, brojnim parkovima i vodenim površinama. Novi poduzetnički uzlet prošlogodišnjeg je pobjednika, Helsinki, učinio kreativnijim nego ikad prije. Potrebno vam je samo nekoliko dana da pokrenete biznis, pa tako nove kompanije niču na svakom koraku. Novoizgrađeni metro uvelike je olakšao i pojednostavio prijevoz, pa tako finska prijestolnice od ulaska u EU 1995. godine polako ali sigurno postaje sve dinamičnija.

Grad po mjeri čovjeka
Danci su i ove godine, prema izboru UN-a, najsretnija nacija na svijetu, a dio te sreće sigurno “duguju” i svom glavnom gradu u kojem je stil života po mjeri čovjeka. Prometna infrastruktura odlično je razvijena, a 400 km staza za bicikliste omogućava da 50% Kopenhažana na posao i u školu ide sigurno biciklom. Svi koji se dosele u Kopenhagen oduševi ravnoteža između radnih sati i slobodnog vremena koju su stanovnici toga predivnog grada uspjeli postići. Viska efikasnost koju postižu na radnome mjestu (30% ima visoko obrazovanje) ostavlja im dovoljno vremena da svoje slobodno vrijeme koriste na otvorenom, u društvu obitelji i prijatelja.

Zašto nisu uspjeli?

Bizarni razlozi
Konkurencija je velika, pa se i razlozi zašto su neki gradovi ostali izvan 25 najboljih možda čine bizarnim. Amsterdam je grad pun života, no čini se da je ipak malo “zaglavio” ne znajući u kojem smjeru krenuti: ostati liberalan ili postati konzervativniji. Oslo je glavni grad jedne od najjačih europskih ekonomija, no nedostaje mu “ono nešto”. Neki gradovi na dobrom su putu da možda sljedeće godine uđu u top 25 kao što je npr. Minneapolis – ove godine nije jak kao neki drugi američki gradovi. Düsseldorf i Köln opasni su pretendenti, no ne zadovoljavaju standarde Münchena, Hamburga i Berlina.

Top 25

1. Zürich
2. Helsinki
3. Kopenhagen
4. Beč
5. München
6. Melbourne
7. Tokio
8. Sydney
9. Auckland
10. Stockholm
11. Kyoto
12. Fukuoka
13. Hong Kong
14. Pariz
15. Singapore
16. Hamburg
17. Honolulu
18. Berlin
19. Vancouver
20. Madrid
21. Barcelona
22. Portland
23. San Francisco
24. Montreal
25. Ženeva

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine