London je spreman ugostiti 27. Olimpijadu, koja će se održavati od danas pa do 12. kolovoza. Uoči i tijekom manifestacije, koja se treći put održava u Londonu, glavni je grad Ujedinjenoga Kraljevstva “centar svijeta” i predmet ekonomskih i socioloških analiza. U danima koji su prethodili sutrašnjem otvaranju Olimpijskih igara London 2012. zaoštrio se rat brojkama analitičara u državi pogođenoj recesijom. Od prvobitne tri milijarde eura, o kojima se govorilo 2005., procjena je 2007. narasla na 11,6 milijardi, ali je prema nedavnom izvještaju britanskog Parlamenta trošak Olimpijskih igara do danas narastao na najmanje 14,5 milijardi – gotovo pet puta više od izvorne procjene. S iznosom od 14,5 milijardi eura moglo bi se organizirati osam zimskih olimpijada poput prošle u Vancouveru te dva svjetska prvenstva u nogometu kao ono u Južnoj Africi. Ni ovo nije nužno konačna brojka. Televizijska kuća Sky Sports provela je istraživanje koje je pokazalo da bi trošak mogao dosegnuti 30,5 milijardi eura, čime bi se London približio dosadašnjem simbolu rastrošnosti, Pekingu 2008. I prema tim pesimističnim predviđanjima, London će proći jeftinije od pekinških Igara, najskupljih u povijesti. Kinezi su na sve aspekte organizacije potrošili 31 milijardu eura, mnogo više od 17 milijardi eura koliko je iznosio učinak tog ulaganja na kinesko gospodarstvo.
Zakazali privatni ulagači
Što se Londona tiče, manjak privatnih ulaganja prebacio je većinu tereta na porezne obveznike. Javna su se ulaganja pokazala triput većima od predviđenih, a privatna su se smanjila za dva posto. Primjerice, lokalne vlasti Newhama, gdje se održava većina natjecanja, preusmjerile su 51,5 milijun eura sa svog računa na izgradnju Olimpijskog stadiona i drugih pridruženih objekata. Najviše je prigovora privukla izgradnja Olimpijskog sela, koje su britanska vlada i Grad London predstavili kao projekt oživljavanja istočnog Londona. Gradnja objekata Olimpijskog sela dodijeljena je australskoj tvrtki Lend Lease, s proračunom oko 1,2 milijarde eura. Financijska je kriza natjerala kompaniju da odustane od posla pa su gotovo cijeli trošak podnijeli porezni obveznici. Javnost je doznala i za neke projekte koji su po mišljenju većine bili suvišni. Među njima je spomenik “Jurašic Stones” (Jursko kamenje) umjetnika Richarda Harrisa u Weymouthu, čiji trošak iznosi 420.000 eura. Veliko je razočaranje među Britancima izazvao i debakl kompanije G4S, kojoj je bio povjeren posao osiguravanja Igara vrijedan 360 milijuna eura. Tvrtka je umjesto ugovorenih 10.400 zaštitara pribavila samo 6000. Njezin neuspjeh u angažiranju potrebnog broja kadrove za ugovorenu zadaću prisilio je organizatore da od Vlade zatraži usluge dodatnih 1200 vojnika. Tako je na Igrama angažirano 18.000 britanskih vojnika, gotovo dvostruko više nego u Afganistanu. “Učinak G4S-a vrlo je razočaravajući, ali sad imamo dovoljno vojnih kapaciteta da odgovorimo na svaku prijetnju”, poručio je izvršni direktor Organizacijskog odbora Paul Deighton. “Uoči najveće mirnodopske manifestacije ikad održane u ovoj zemlji ministri su bili odlučni da se ništa ne smije prepustiti slučaju”, rekao je tajnik za kulturu Jeremy Hunt. Ukupno će na osiguravanju Igara biti angažirano 40.000 ljudi uključujući policiju, zaštitare i vojsku – dovoljno za vođenje ratnih operacija zapaženih razmjera. Na birokratske riječi političara i dužnosnika nadovezao se Guardian s izvještajem o neslavnoj obuci privatnih zaštitara. Prema ovom dnevniku, zaštitarima su nadzornici dopuštali da varaju na testovima upotrebe rendgenskih skenera namijenjenima otkrivanju eksplozivnih naprava. Tako su testove prošli i kandidati koji se ne znaju služiti skenerom.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu