EN DE

Smanjuje se fiksni udio primanja, povećava udio rada

Autor: Andreja Šantek,VLM
24. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Od udruživanja u grupnu praksu koristi će imati i pacijenti koji će imati osiguranu 14-satnu zdravstvenu zaštitu, ali i liječnici koji će moći ostvariti veći prihod

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je u Varaždinskoj županiji po prvi puta pokrenuo pilot-projekt grupne prakse u koju su uključeni liječnici opće medicine. Tri liječnička tima, kažu u HZZO-u, organizirana u grupnu praksu imat će veću mogućnost pružanja zdravstvene zaštite i pojačane skrbi pacijentima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Primjerice, grupna praksa će omogućiti pacijentu 14-satnu dostupnost zdravstvene zaštite. Drugim riječima, u vremenu od 7 do 21 sat pacijenti će na raspolaganju imati liječnika, stručnu podršku telefonom, dostupnost doktora za kućne posjete. Također će se izbjeći, kao do sada, da za vrijeme godišnjih odmora ili bolovanja njihovih izabranih liječnika, tim u suprotnoj smjeni bude potpuno preplavljen pacijetima”, kaže Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a. U dogovoru s informatičkom službom napravljeno je informatičko rješenje koje će omogućiti liječnicima uvide u kartone svih njihovih pacijenata. “Naime, putem CEZIH-a liječnik ima uvida samo u svoje pacijente, a novo rješenje omogućit će ulazak u podatke svih pacijenata liječnika uključenih u grupnu praksu. Također će se napraviti i preinake kako bi se bolje mogli pratiti indikatori kvalitete. Liječnicima trenutno garantiramo njihova sadašnja primanja kroz postojeći ugovor koja će biti uvećana za pet posto zbog udruživanja u grupnu praksu i još dodatnih pet posto za provedbu preventivnih programa”. kaže Varga. Kroz grupnu praksu liječnicima će se omogućiti i dodatna zarada i to kroz ugovor s domom zdravlja za osiguravanje zdravstvene zaštite na određenom području, odnosno vremenskom razdoblju pružanja zdravstvene zaštite, za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti, za kućne posjete te za suradnju s patronažnom službom i rad u dispanzerskoj djelatnosti. Varga ističe kako bi idealno bilo da se u grupnu praksu uljuči 12 liječnika. To je broj, dodaje, koji kroz svoje prihode omogućava financijsku opstojnost pa i angažiranje, primjerice, još jednog liječnika koji će biti raspoloživ za zamjene ili preventivni rad. Pilot-projekt koji će HZZO-u pokazati smjer u kojem razvijati grupnu praksu trajat će do početka listopada nakon čega slijedi ‘brušenje’ novih ugovora koji će se primjenjivati sljedeće tri godine. Naime, novi model ugovaranja sadržavat će pet elemenata: glavarinu, iznos za obavljene usluge puta cijena (DTP), hladni pogon, ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) i pokazatelje kvalitete (QI).

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je u Varaždinskoj županiji po prvi puta pokrenuo pilot-projekt grupne prakse u koju su uključeni liječnici opće medicine. Tri liječnička tima, kažu u HZZO-u, organizirana u grupnu praksu imat će veću mogućnost pružanja zdravstvene zaštite i pojačane skrbi pacijentima.

“Primjerice, grupna praksa će omogućiti pacijentu 14-satnu dostupnost zdravstvene zaštite. Drugim riječima, u vremenu od 7 do 21 sat pacijenti će na raspolaganju imati liječnika, stručnu podršku telefonom, dostupnost doktora za kućne posjete. Također će se izbjeći, kao do sada, da za vrijeme godišnjih odmora ili bolovanja njihovih izabranih liječnika, tim u suprotnoj smjeni bude potpuno preplavljen pacijetima”, kaže Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a. U dogovoru s informatičkom službom napravljeno je informatičko rješenje koje će omogućiti liječnicima uvide u kartone svih njihovih pacijenata. “Naime, putem CEZIH-a liječnik ima uvida samo u svoje pacijente, a novo rješenje omogućit će ulazak u podatke svih pacijenata liječnika uključenih u grupnu praksu. Također će se napraviti i preinake kako bi se bolje mogli pratiti indikatori kvalitete. Liječnicima trenutno garantiramo njihova sadašnja primanja kroz postojeći ugovor koja će biti uvećana za pet posto zbog udruživanja u grupnu praksu i još dodatnih pet posto za provedbu preventivnih programa”. kaže Varga. Kroz grupnu praksu liječnicima će se omogućiti i dodatna zarada i to kroz ugovor s domom zdravlja za osiguravanje zdravstvene zaštite na određenom području, odnosno vremenskom razdoblju pružanja zdravstvene zaštite, za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti, za kućne posjete te za suradnju s patronažnom službom i rad u dispanzerskoj djelatnosti. Varga ističe kako bi idealno bilo da se u grupnu praksu uljuči 12 liječnika. To je broj, dodaje, koji kroz svoje prihode omogućava financijsku opstojnost pa i angažiranje, primjerice, još jednog liječnika koji će biti raspoloživ za zamjene ili preventivni rad. Pilot-projekt koji će HZZO-u pokazati smjer u kojem razvijati grupnu praksu trajat će do početka listopada nakon čega slijedi ‘brušenje’ novih ugovora koji će se primjenjivati sljedeće tri godine. Naime, novi model ugovaranja sadržavat će pet elemenata: glavarinu, iznos za obavljene usluge puta cijena (DTP), hladni pogon, ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) i pokazatelje kvalitete (QI).

Manji udio glavarine
U hladni pogon uračunavat će se troškovi za režije, zbrinjavanje medicinskog/infektivnog otpada, tekuće održavanje, čišćenje, fiksnu i mobilnu telefoniju, internet, održavanje informatičke podrške i plaća medicinske sestre sukladno važećem kolektivnom ugovoru. Glavarina odnosno iznos koji liječnika prima temeljem broja pacijenata bit će udjelno manji nego što je to situacija danas, a ujključuje i redefiniranje postojećih dobnih skupina odnosno socijalnog statusa. Naknada za uslugu (DTP) određivat će se temeljem ‘košarice’ usluga, a predviđeno je i mijenjanje cijena (odnosno rabat na tržišnu realnu cijenu). U ovu skupinu prihoda spadat će i evidentiranje preventivnih postupaka te organizirani probir pacijenata. Varga ističe kako je problem u domovima zdravlja gdje je ostalo manje od 30 posto liječnika (70 i više posto liječnika je u koncesiji) koji u pravilu imaju manji broj pacijenata od predviđenog standardom. Takvi liječnici ne odrađuju niti svoje osmosatno radno vrijeme, kaže Varga, a primaju punu plaću pa će se to pokušati riješit na način da ih se dodatno zaposli na različitim preventivnim aktivnostima.

Drukčije vrednovanje rada
Buduća primanja liječnika ovisit će i o KPI-ju odnosno količini propisanih lijekova, stopi bolovanja, broju pacijenata koji su upućeni u laboratorije kao i u specijalističko-konzilijarnu zaštitu. Na ovaj način, smatra Varga, liječnici bi trebali preokrenuti trend da se 70 posto zdravstvenih usluga pruža u poliklinikama i bolnicama, a svega 30 posto u primarnoj zaštiti. Trenutno se za financiranje primarne izdvaja 2,9 milijardi kuna i to za svih 15 djelatnosti na razini primarne. U HZZO-u kažu da još uvijek ne znaju hoće li se taj iznos povećavati u proračunu za 2013., ali ističu da novi model ugovaranja predviđa drukčije vrednovanje timova u okviru raspoloživog novca. Sigurno je da će fiksni dio mogućeg prihoda (hladni pogon i glavarina) biti manji, kažu, ali utvrđen na način da omogući opstojnost svih timova koji su potrebni u mreži. S druge strane, varijabilni dio odnosno dijagnostičko-terapijski postupci ovisit će isključivo o angažmanu liječnika i mogućem izvršenju s obzirom na opredijeljeni broj pacijenata. Naime, za očekivati je da će liječnici s manjim brojem pacijenata biti manje opterećeni svakodnevnim dolascima, odnosno posjetama, smatraju u HZZO-u, te stoga imati više raspoloživog vremena za provođenje dodatnih postupaka. Dodatni novac, ističu u HZZO-u, ostvarit će se temeljem pokazatelja učinkovitosti i kvalitete pružene zdravstvene zaštite. Na pitanje je li moguće vratiti liječnike u domove zdravlja, u HZZO-u ističu kako dom zdravlja nije više moguće vratiti u oblik u kojem je bio prije 20 godina. Ali u HZZO-u ističu da je potrebno vratiti neke funkcije doma zdravlja poput organizirane institucionalne skrb na primarnoj razini za vodeće zdravstvene probleme kao što su, primjerice, dijabetes ili pretilost što je nekada bilo poznato pod nazivom dispanzer.

Regionalizacija

Novi ustroj rada HZZO-a
HZZO će ubuduće djelovati kroz četiri regionalna ureda: Zagreb, Osijek, Rijeku i Split koji će upravljati područnim službama. Svaki od ureda obavljat će stručne poslove poput poslova zdravstvene zaštite, nadzora i kontrole nad ugovornim partnerima, međunarodnu suradnju, knjigovodstvene i financijske poslove plaćanja računa, te pravne poslove i zastupanje. Na lokalnoj razini, područne službe ubuduće će se baviti samo provedbom prava iz obveznog osiguranja te prijavama i odjavama zdravstvenog osiguranja. U HZZO-u je osnovano i Vijeće za razvoj čiji će zadatak biti uvođenje tehnoloških novina te briga o razvojnim projektima.








Autor: Andreja Šantek,VLM
24. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close