Ukupno oko 560 milijuna kuna vrijede najveći investicijski projekti u sustavu zdravstva u koje se upustila Vlada Ive Sanadera, a Zagreb i Split najveći su dobitnici ovog mandata. Značajniji projekti u drugim dijelovima Hrvatske provode se u Zaboku, Vukovaru, Osijeku i Lovranu, a osim dovršetka Rebra u Zagrebu se, između ostalog, dograđuje Klinika za tumore, te gradi novi transplatacijski centar na Merkuru.

Pet katova
U proljeće 2008. godine u Splitu se očekuje otvaranje nove zgrade rodilišta, neonatologije, opstetricije i ginekologije, zdanja na gotovo petnaest tisuća kvadrata koje bi, prema riječima ministra zdravstva Nevena Ljubičića, trebalo postati referalni centar Hrvatske na području porodništva. Sredinom prošle godine započet je projekt vrijedan ukupno 215 milijuna kuna, 160 milijuna za građevinske radove te 55 milijuna za opremu. Tvrtka Zagorje Tehnobeton radove je započela u svibnju ove godine i ima rok isporuke za dvije godine.
“Na pet katova sagradit ćemo rodilište, operativnu ginekologiju, neonatologiju te poseban odjel za umjetnu oplodnju koja se dosad mogla raditi samo u Zagrebu, tako da ćemo olakšati brojnim pacijenticama. Dakako, oprema će zadovoljavati najviše svjetske standarde, a morat ćemo pojačati i kadrovsku strukturu bolnice”, pojašnjava ravnatelj KB Split Dujomir Marasović dodajući kako će splitska bolnica u prizemlju nove zgrade konačno dobiti dodatne komercijalne sadržaje koji su potrebni pacijentima. “U prizemlju ćemo sagraditi strojarnicu i šezdesetak parkirnih mjesta, no i mali trgovački centar s poštom, bankom, trgovinama i ugostiteljskim objektima, a tamo ćemo smjestiti i kapelicu. Sve su to sadržaji koji trebaju poslužiti za gotovo petnaestak tisuća ljudi koji dnevno prođu kroz našu bolnicu”, kaže Marasović. Druga najveća investicija aktualne HDZ-ove Vlade je transplatacijski centar Kliničke bolnice Merkur koji se čeka već godinama jer vrhunski tim stručnjaka transplatacije obavlja u improviziranom i skučenom prostoru bolnice. Za objekt će se iz državnog proračuna izdvojiti ukupno 91,5 milijuna kuna, od čega 79,5 ide na gradnju novog objekta, a dvanaest milijuna na opremu. Gradnja nove zgrade, međutim, još nije započela jer se još čeka dovršetak projektne dokumentacije i u tijeku su pripremni radovi.

Kardijalna kirurgija
Treća zdravstvena investicija po veličini vrijedna je 61 milijun kuna i odnosi se na proširenje poliklinike i jačanje dnevne bolnice zagrebačke Klinike za tumore, regionalnog centra za prevenciju, otkrivanje i liječenje tumora koji ima svega 200 kreveta, a budući da klinici gravitiraju pacijenti i z čitavog sjeverozapadnog i središnjeg dijela zemlje, stacionarni kapacitet višestruko je premalen. Radovi, međutim, još nisu krenuli iako je natječaj za odabir izvođača radova završen u lipnju i za izvođača odabrana tvrtka Ingra. Naime, u tijeku je postupak žalbe koji je zaprimila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Kardijalna kirurgija pojačat će se u tri centra u Hrvatskoj. Šest milijuna izdvojeno je za dogradnju kardijalne i vaskularne kirurgije u Kliničkoj bolnici Dubrava, a paralelno s tim projektom idu natječaji za gradnju kardijalne kirurgije u Splitu i Osijeku, što će stajati oko 40 milijuna kuna. Dvadeset milijuna kuna više država će izdvojiti za opremu novog objekta Opće bolnice Zabok. Riječ je o dogradnji od oko pet tisuća kvadrata prostora namijenjenog dnevnoj bolnici, poliklinici za hemodijalizu i dijelu polikliničkih odjela, projekt koji je započeo još za vrijeme koalicijske Vlade i financirala ga je Krapinsko-zagorska županija, dijelom putem kredita, a dijelom putem sredstava od decentralizacije.

Poliklinika od 18,5 mililijuna kuna

Opća bolnica Vukovar, koja je u ratu pretrpjela velike štete, dobiva novu polikliniku vrijednu oko 18,5 milijuna kuna, što je sudeći po apelima uprave bolnice i dalje premalo novca za funkcioniranje. Na internet-stranicama bolnice, naime, i dalje stoji apel pismo ravnateljice Vesne Bosanac koja traži pomoć u zadovoljavanju osnovnih potreba, od lijekova, preko posteljine i hrane do goriva za grijanje. Klinika za ortopediju u Lovranu, čiji se dijelovi doslovce raspadaju, također je dobila financijsku injekciju od 14,5 milijuna kojim će se obnoviti poliklinika i urediti okoliš, te povezati neki objekti.

Za Rebro 50 milijuna kuna

Iako prva rata kredita za dogradnju KBC Zagreb na Rebru na naplatu stiže tek iduće godine, za sanaciju nedostataka projekta i opremu ova je Vlada izdvojila zasad pedesetak milijuna kuna, a upravo su, kako doznajemo, pred rješavanjem problemi energetike i parkiranja. “Već je poznato da nam je bivša Vlada ostavila projekt Rebro koji je pun nedostataka i samo za sanaciju tih nedostataka moramo dati 50 milijuna kuna. Istina je da smo zbog toga malo smanjili elan s kojim je gradnja započela”, ističe ministar zdravstva Neven Ljubičić.

Vlahušić: Vlada daje jasnu poruku da je odustala od Sveučilišne bolnice

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Upravo dogradnja Klinike za tumore i gradnja transplatacijskog centra jasno daju do znanja da je Vlada odustala od dovršetka Sveučilišne bolnice, što je nedopustivo jer je riječ o projektu za kojeg su građani izdvojili 150 milijuna eura, smatra Vlahušić, bivši ministar zdravstva pojasnivši kako HDZ ima potpuno drukčiju koncepciju i način financiranja investicija od njegove Vlade. HDZ, naime, manje više sve financira iz proračuna, dok se SDP oslanjao na decentralizirana sredstva i gradnju povjerenja prema bankama kako se ne bi trošila jamstvena sredstva. Na taj način uloženo je u županijske bolnice u Čakovcu, Varaždinu i Zadru. “Banke su vidjele da im plaćamo redovito i na vrijeme i nisu tražile jamstva, osim za Rebro. U planu koalicijske Vlade bilo je ulaganje 7 milijardi kuna u 7 godina, od čega bi polovica išla na gradnju nove bolnice u Rijeci i dovršetak Sveučilišne bolnice u koju bi se preselili između ostalog i kompletni Merkur i Klinika za tumore”, pojašnjava Vlahušić.