Ustavni sud je u povodu odvjetničkog prijedloga za ocjenu ustavnosti 150 odredbi i članaka novog Zakona o kaznenom postupku odlučio da se ukida njih 43. Odluka stupa na snagu 15. prosinca 2013., a Sabor je dobio isti rok za novu minireformu novoga ZKP-a.

Obveza je zakonodavca da ukloni strukturalne manjkavosti kojih je, prema ocjeni ustavnih sudaca, najviše u fazi prethodnog postupka, tj. tužiteljske istrage kada se miješaju predistražne aktivnosti s kaznenim progonom. To znači da će se ugraditi u zakon mehanizmi djelotvorne sudske kontrole protiv nezakonitoga kaznenog postupka i istrage od trenutka kad je osoba obaviještena da je osumnjičenik. Sudovima će porasti ovlasti nadzora, a kontrolirat će i pitanje postoje li zakonske pretpostavke za kazneni progon. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec pojasnila je kako su dali smjernice Saboru kako bi se pomirili suprotstavljeni interesi: s jedne strane efikasan kazneni progon, zaštita javnog interesa i nacionalne sigurnosti, a s druge strane poštivanje procesnih prava pojedinaca i zabrana prekomjernog zadiranja u ta prava što mora ovisiti o kaznenom djelu za koje ga se progoni. Odluka nema učinka na pokrenute procese, rekla je izvjestiteljica Snježana Bagić. No to vrijedi dok ne postane pravomoćna, pa su sudovi dobili uputu kako će postupati u slučaju zahtjeva za ponavljanje postupka te naknadu štete. Do njih može doći na temelju ustavnih odredbi da pravomoćne presude utemeljene na ukinutim odredbama zakona zbog nesuglasnosti s Ustavom ne proizvode pravne učinke. No Ustavni sud je rekao da se “pravomoćna presuda mora u potpunosti temeljiti na ukinutim odredbama i na razlozima zbog kojih su ukinute”. Na niz diskriminirajućih normi za osumnjičenika kojima je narušeno načelo pravičnog suđenja i vladavine prava upozorio je ustavni sudac Davor Krapac ocijenivši da “odluka ima ljekovito djelovanje”. Iznio je i podatak da istrage DORH-a čine manje od jedan posto predmeta, a svi ostali prolaze kroz neformalni postupak u kojem tužitelji imaju potpuno odriješene ruke.