Nedavno predstavljeni Vindijini funkcionalni sokovi Vital s kojima možete mršaviti, boriti se protiv upale mjehura ili stresa, Jamničina “Skinny water”, voda za mršavljenje namijenjena američkom tržištu koju je magazin Forbes nedavno uvrstio među deset najoriginalnijih napitaka na svijetu, te “Omegol”, Zvijezdin margarin s dodatkom omega masnih kiselina koje pomažu u prevenciji kardiovakularnih bolesti, samo su neki od domaćih proizvoda koja se zajednički nazivaju funkcionalnom hranom.

Aktivno djelovanje
Njihova proizvodnja u porastu je u cijelom svijetu, a iako se čini kao izmišljotina 21. stoljeća, funkcionalna hrana u suštini je prirodnog porijekla i koristi se već stoljećima. Pod nazivom “funkcionalna hrana” podrazumijeva se sva hrana s biološki aktivnim djelovanjem, koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije. Između prehrane i medicine, te farmaceutske i prehrambene industrije smjestila se grupa namirnica koju ne konzumiramo tek tako da zadovoljimo glad ili žeđ pa ni u obliku tableta i napitaka koje uzimamo da bismo postigli neki cilj u poboljšanju tjelesnog stanja – radi se o namirnicama koje su sve to spojile, na radost kompanija koje trljaju ruke budućom zaradom, no možda i javnog zdravstva koje bi možda moglo početi bilježiti pad bolesti uzrokovanih lošom prehranom. Najjednostavnije rečeno, industrijska funkcionalna hrana proizvodi se tako da se određeni ljekoviti spojevi izvlače iz različitih oblika života (biljke, alge, ribe, bakterije) i ugrađuju u proizvode za svakodnevnu potrošnju, najčešće napitke – vodu, sokove, ulje ili jogurt. Još je uvijek prerano tvrditi da nam takve namirnice čine bolje nego tradicionalni način prehrane, ali činjenica je da one postoje i da se u njih sve više polaže i ulaže. Portal Pliva zdravlje objavio je kako se u europskim okvirima na hranu obogaćenu dodatnim tvarima danas troši oko četiri milijarde eura, a smatra se da će se iznos do 2009. godine popeti na 5,6 milijardi. Spoznaje da neki spojevi mogu znatno pomoći u liječenju i prevenciji bolesti znanstvenike je nagnalo da između ostalog proizvedu mlijeko s dodatkom masnih kiselina iz riba “koje pomaže radu srca” ili pak jaja hraneći kokoši hranom na bazi ekstrakata dobivenih iz riba.

Prevencija
Te su dvije namirnice bile prva superhrana koja je stigla na europsko tržište. Među posljednjim izmišljotinama su, primjerice, jogurt s dodanim biljnim sterolima kojih ima u soji i mahunarkama, a pomažu u smanjivanju lošeg kolesterola. Među novitetima je i žvakaća guma obogaćena aminokiselinama te posljednji hit, “namirnice koje pomažu radu mozga”. U tradicionalnoj funkcionalnoj prehrani, međutim, tu ulogu ima primjerice zob, vrlo vrijedna žitarica koja između ostalog snižava loš kolesterol, razinu šećera u krvi, te pomaže jačanje mišićne mase kod odraslih. Drevne funkcionalne namirnice poznate svima su fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i acidofila koji su obogaćeni probioticima, kulturom živih mikroorganizama koji doprinose očuvanju zdravlja utjecajem na crijevnu floru, snižavanjem masnoće u krvi, te povećanjem imuniteta. Ribe poput skuše, tune, lososa i brancina bogate su Omega-3 masnim kiselinama koje spadaju u skupinu esencijalnih nezasićenih masnih kiselina. One igraju važnu ulogu kod sprečavanja bolesti srca i krvožilnog sustava, smanjuju kolesterol u krvi i nastanak krvnih ugrušaka. Rajčica je povrće koje je zadnjih godina postalo izuzetno popularno zbog visokog sadržaja likopena koji smanjuje rizik nastanka raka prostate, ali i raka probavnoga trakta, grlića maternice, mjehura, kože, pluća te raka dojke.