Bivši američki predsjednik Bill Clinton upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države morale smanjiti potrošnju prirodnih resursa ako žele izbjeći prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene i rast cijena.

Clinton je istaknuo kako bi se američka ekonomija, koju obilježava najveća svjetska potrošnja, mogla puno brže oporaviti od recesije i financijske krize ako bi više truda bilo usmjereno prema održivim izvorima energije.

“Mogli bismo ostvariti puno veći rast ako bismo koristili manje energije, a postoje studije koje to i potvrđuju. Samo je potrebno pronaći načine na koje ćemo to financirati”, rekao je Clinton u razgovoru za britanski list The Guardian na konferenciji o resursima koja se održala u petak na britanskom sveučilištu u Oxfordu.

Bivši je predsjednik SAD-a rekao i kako je postojeći financijski sustav favorizirao izgradnju velikih projekata, kao što su elektrane na ugljen, i bez obzira na njihovu energetsku snagu, podcijenjena je vrijednost energetske učinkovitosti. Veliki financijaši su podupirali ovakve infrastrukturne projekte jer su razvili takve financijske modele koji su omogućivali povrat na njihove investicije kroz cijelo vrijeme trajanja takvih projekata. S druge strane, financiranje učinkovitijih projekata puno je kompleksnije i investitori im posvećuju manje pažnje jer se povrat na investicije u tom slučaju raspršuje na tisuće pojedinaca i kompanija.

“Problem kod učinkovitih projekata je taj da je potrebno surađivati s mnogo većim brojem ljudi da bi se bilo što pokrenulo, dok je kod, primjerice, izgradnje elektrane na ugljen dovoljno obratiti se manjem broju investitora i to je to”, rekao je Clinton.

Upozorio je i kako bi zemlje puno više pažnje trebale posvetiti i stakleničkim plinovima, te uložiti veće napore u njihovo smanjenje. Međunarodne se rasprave uglavnom vode oko ispuštanja ugljičnog dioksida, a zanemareni su ostali staklenički plinovi. Smatra da bi se puno moglo napraviti smanjenjem metana koji nastaje na odlagalištima smeća, kao i njegovim ponovnim iskorištavanjem.

Unatoč uzastopnim neuspjesima američke vlade, uključujući i njegovu administraciju koja je na vlasti bila od 1992. do 2000. godine, da krivotvori pokazatelje o prijetnjama od klimatskih promjena i smanji ispuštanje stakleničkih plinova, ljudi bi trebali poduzeti zajedničku inicijativu, ali i pojedinačnim djelovanjem smanjiti svoj štetan utjecaj na okoliš.

Ukazao je i na dostignuća biologa E. O. Wilsona, čiji najnoviji rad sugerira kako bi ljudska bića trebala zajednički napredovati i surađivati sa kompleksnim prirodnim svijetom.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

“Vjerujem da će se u tom kompleksnom svijetu kreativna mreža zajedničke suradnje izdignuti iznad konfliktnih modela”, rekao je Clinton.

Inače, ovu je konferenciju na oxfordskom sveučilištu organizirao bivši glavni znanstveni savjetnik britanske vlade, Sir David King. Na dvodnevnom su eventu sudjelovali brojni političari, uključujući Davida Milibanda, Lorda Mandelsona te ministra energetike Grega Bakera. Osim britanskih političara, na konferenciji su bili i neki inozemni lideri, kao što je predsjednik Ruande Paul Kagame, te mnogi predstavnici iz financijskog svijeta i iz svijeta biznisa.
Svrha konferencije bila je upozoriti svjetske lidere na sve veći problem nedostatka prirodnih resursa – od vode, energije, plodnog tla pa sve do plemenitih metala te predložiti rješenja za njihovo efikasnije korištenje.

“Još uvijek nismo spoznali totalne posljedice ovih problema. Ono što smo vidjeli i osjetili, tek su prve indikacije. Rast cijena hrane, sve manje zalihe pitke vode i nedostatak plodnog tla, rast cijena energije i sve manje ključnih resursa samo su neke od posljedica koje su tek počeci. Moramo učiniti mnogo više da bismo se suočili s tim problemima, i to prije nego oni postanu još izraženij. Sada naprosto ne činimo dovoljno”, istaknuo je King za Guardian.

Britanski političar Miliband upozorio je na destruktivne posljedice zbog prekomjernog korištenja resursa i na oskudicu, dok je Mandelson istaknuo kako bi trebalo smanjiti subvencije koje potiču korištenje fosilnih goriva te više pažnje posvetiti mehanizmima koji će podržavati čišću energiju, kao što je energija vjetra i energija sunca.

“Trebalo bi postaviti pravila koja će regulirati načine na koje se subvencije koriste te povećati one koje idu u prilog održivoj energiji. Za bogate bi zemlje smanjenje korištenja svjetskih prirodnih resursa trebao biti moralni imperativ”, zaključio je Miliband.

(pd)