HŽ Putnički prijevoz, HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo – društava HŽ Holdinga koja će od 1. listopada poslovati samostalno – zacrtali su svojim programima restrukturiranja mjerljive strateške ciljeve do 2016. Najveći teret je na HŽ Cargu koji godišnje preveze 11 mil. tona tereta, a predviđa najveće financijske efekte; 60% veću naturalnu produktivnost i 100% veću financijsku produktivnost, bez potpora države i uz strateškog partnera. Na trošku rada kani uštedjeti 300 mil. kuna.

Manje prostora
To je velik kolač za sustav od milijarde kuna prihoda, potvrdio je Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga. Integracijom 1049 radnika Vuče vlakova HŽ Cargo imat će na jesen 3348 radnika te kani broj smanjiti na kraju godine za njih 878. Prema riječima Damira Grgića, predsjednika Uprave HŽ Putničkog prijevoza, ciljevi su povećati broj putnika i prihod za 22 posto. S druge strane važno je smanjiti udio državne potpore u ukupnim prihodima, sa 56 na manje od 45 posto, te povećati financijsku produktivnost za 20 posto. Grgić smatra da su preduvjeti ostvarivanja tih ciljeva ulaganja u infrastrukturi i nabava novih vozila te nove tehnologije. Poticaji željezničkom putničkom prometu trebali bi sa 358 milijuna kuna u 2012. pasti na 323 mil. kuna u 2016.No rasla bi naturalna produktivnost (broj preveznih putnika uspoređen s brojem zaposlenih), za 40% u 2016. Iako će do kraja rujna zbog integracije 1070 radnika iz HŽ Vuče vlakova i Željezničkog ugostiteljstva broj radnika porasti sa 1153 na 2223, slijede rezovi. Do kraja godine planira se zbrinjavanje njih 226 pa ukupne uštede na trošku rada iznose 88,3 mil. kuna.HŽ Infrastruktura u svojem programu planira podizati kvalitetu usluge i konkurentnosti željezničke infrastrukture te 20 posto manji broj zaposlenih, ali nakon restrukturiranja. Ukupne uštede na troškovima rada tako iznose 149 milijuna kuna. Predviđa se da će do kraja ove godine zbrinuti višak koji se kreće između 650 i 742 radnika, no poslije još njih 720. Od toga bi gotovo pola – 300 radnika – zbrinuli početkom 2013. godine. HŽ Infrastruktura danas ima 6836 radnika, na kraju godine imala bi ih 6094, dogodine 5795 radnika, a 2016. njih 5374. U strateške ciljeve uvršteno je podizanje brzine od 160 do 200 km/h na prugama na europskim koridorima te na prugama od regionalne važnosti od 120 do 160 km/h. To je, tvrde mnogi, izuzetno ambiciozno.

Brža vožnja na čekanju
Planirano je mnogo projekata u gradnji i obnovi željezničke infrastrukture za što je potrebno 25,5 mlrd. kuna do 2017. te još 20 milijardi naknadno, dakle ukupno 46 milijardi. Budući da velika ulaganja u prigradske i regionalne projekte kreću tek 2015., na bržu vožnju može se računati za nekoliko godina. Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, kani i za 34 posto povećati prihode od usluga izvan redovne djelatnosti iznajmljivanjem svih atraktivnih zgrada, pa i zgrade Glavnoga kolodvora u Zagrebu.

Sindikati

Osigurati uštede poticajnim otpremninama
U tri sindikata u HŽ Infrastrukturi smatraju da su potpisom aneksa kolektivnog ugovora dobrovoljno odustali od nekih troškova koji donose 100 milijuna kuna ušteda. Za razliku od 49 milijuna kuna do predviđena iznosa ukupne uštede na troškovima rada sindikati očekuju da poslodavac ispuni svoju ulogu te osigura uštedu kroz poticajne otpremnine za dobrovoljni odlazak u mirovinu.