Restrukturiranje koje treba provesti u Hrvatskim željeznicama (HŽ) složen je proces zbog niza strateških ciljeva koje uprave i sindikati trebaju realizirati zajedno. U proračunu više nema novca za pokrivanje gubitaka. HŽ se mora riješiti svih neprofitabilnih funkcija. Statusne promjene preduvjet su za ulaganja i modernizaciju, a dugoročno se govori o 50-ak milijardi kuna. Bitno je povećanje produktivnosti, kao i niži trošak rada zbog novih tehnologija.

U procesu koji slijedi otpast će sve što je neprofitabilno, a živjelo je od matičnih poduzeća te je iskazivanjem netržišnih cijena dovelo u pitanje održivost cijeloga sustava. Neke će tvrtke kćeri svojim izlaskom iz HŽ-a čak profitirati, jednostavno zato što će se moći natjecati za posao koji će HŽ financirati novcem iz fondova EU. Ciljane uštede na trošku rada nužne su zbog činjenice da sustav u uvjetima nadolazeće tržišne utakmice ne može biti konkurentan ako 80 posto ukupna troška poslovanja odlazi na stavku rada. Tražit će se stoga stručni rezovi jer je rad važna komponenta za prometnu sigurnost i efikasnost. Koliko je sve to moguće izvesti, vidjet će se u hodu. Politiku kompanije dosad su više vodili sindikati nego uprave, koje su često imale savršen izgovor da se stvari ne mogu unaprijediti. Stoga sada i uprave i sindikati tvrtki HŽ-a polažu odlučujući test: da bi prestali biti kočničari, trebaju pokazati da su svjesni da će bez odlučnih rezova ostati bez svih radnih mjesta. To navodno prijeti svim dijelovima HŽ-a (s iznimkom Infrastrukture). Razlog je tržište. Bit će izloženi strogim tržišnim pravilima, a gospodarska aktivnost trebala bi živnuti zbog liberalizacije na tržištu željezničkih usluga. Očekuje se dolazak stranih ulagača zainteresiranih za teretni prijevoz te za isplative linije u prigradskom prijevozu. Slijedi bitka za biznis u području logistike i transporta, koji imaju tendenciju rasta u EU, gdje se posebno potiče vodno-željeznička prometna kombinacija. Procjenjuje se da će stranci najprije ući na pruge na europskim koridorima, od čega mogu živnuti luke Ploče i Rijeka. Kako postoje alernativni pravci u regiji, strateški je važno da se HŽ Infrastruktura pokrene s povijesno niske razine i dovede u stanje da prijevoz postane vremenski i kvalitetom konkurentiniji od alternativih pravaca. Ulazak Hrvatske u EU velika je šansa zbog pozicije Hrvatske kao ulaznih vrata EU, pa je Vlada zato i poručila da će se pruge graditi novcem EU.