Možemo biti sretni što postoje istinski genijalci koji žele ostvariti mir na svijetu, koji žele pronaći lijek za karcinom te nam omogućiti pristup neograničenim izvorima čiste energije. Međutim, svijet mogu mijenjati i obični ljudi. Pitajte samo onu gomilu koja je uz pomoć mobitela preokrenula arapski svijet naglavačke. Dobra je vijest to što se svijet može mijenjati, a da vas ne napadaju vladini tenkovi ili da vas policija ne udari u glavu.

Ponekad za to nećete morati ni ustati iz svojeg udobnog naslonjača. Jane McGonical tako smatra da oni koji dosta vremena provode igrajući računalne igrice mogu potaknuti promjene i rješavanje problema. Ona i njezini istomišljenici smatraju, naime, da se koncentracija koja se ulaže u igranje igrica može iskoristiti za rješavanje stvarnih problema. U predavanju koje je 2010. godine objavljeno na TED-ovoj internetskoj stranici procijenila je da se tjedno u igranje igrica ulaže čak 3 milijarde sati. “Ako želimo riješiti problem gladi, siromaštva, klimatskih promjena, sukoba i pretilosti”, broj sati bi, prema njezinim riječima, morao porasti na 21 milijardu. “Igrice su dobre”, kako je izjavila za Times, “zato što izoštruju određene osobine igrača, kao što su optimizam, otpornost te učenje na greškama, koje su vrlo važne u rješavanju teških problema.” Lani je skupina igrača u 15 dana riješila problem koji je znanstvenike koji proučavaju virus HIV-a mučio čak 15 godina. Surađujući na internetskoj stranici Foldit, igrači su uspjeli mapirati važan enzim vezan za HIV prateći postupak nalik na igricu, koji je razvio računalni znanstvenik Zoran Popović. Organizacija Social Finance iz engleskog Peterborougha od ulagača je prikupila oko 8 milijuna dolara za borbu protiv recidivizma kod bivših zatvorenika. Ako u sljedeće dvije godine opadne stopa ponovljenih osuda, britanska će vlada ulagačima vratiti novac s kamatama.

I druge su se zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kanade i Izraela, uključile u razvoj mreža društvenog utjecaja. James Atlas za Times je napisao da se u budističkom odmorištu u Vermontu razgovaralo o tome kako naše misli stvaraju većinu ponajvećih problema čovječanstva. “Na svijet utječe nezdrav mentalni sklop”, naglasio je jedan od učitelja, navodi Atlas, citirajući brojne ozbiljne probleme koji proistječu iz ljudskih stavova – “nasilje, užas, predrasude, ekološke katastrofe, čitav spektar ljudske patnje”. Što se više umova smiri putem meditacije, tvrde budisti, planet će biti mirniji. Sestra Nora Nash iz Sestara svetoga Franje u Philadelphiji svoje je kolegice dovela u predvorje moći kako bi preispitale moralnost poslovanja tvrtki kao što su Goldman Sachs, McDonald’s i Well Fargo, kako je pisao Times. Svoj su umirovljenički fond iskoristile za kupnju dovoljnog broja dionica da mogu sudjelovati u odlučivanju na sastancima dioničara. Traže sastanke s Upravom, a ako je potrebno, posegnu i za dobrom starom javnom osudom. “Nismo mi tu došle srušiti korporacije”, izjavila je sestra Nora za Times. “Došle smo im ojačati osjećaj odgovornosti.” A možda i na svoj način promijeniti svijet.

Kevin Delaney

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com