Za nekoliko dana građani u Hrvatskoj imat će mogućnost kupovati investicijsko zlato, doduše neizravno. Iako već na tržištu postoje fondovi koji ulagačima omogućuju ulaganje u taj plemeniti metal, oni ipak ne kupuju investicijsko zlato (zlatne poluge), nego dionice rudnika i ETF-ove derivirane iz zlata. No sada se Erste banka odlučila ponuditi proizvod strukturiranog depozita “Erste Zlatni depozit”. Riječ je, kažu u Ersteu, o konzervativnom načinu ulaganja kojim će se pokušati iskoristiti financijska kriza i rast cijene zlata koji u idućem razdoblju prognoziraju svjetski analitičari.

Naglašavaju da svatko tko položi novac u ovaj depozit, ne gubi uloženo. Erste jamči za 100% iznosa, a jamstvo daje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) do 400.000 kuna koliko je i zakonski limit. Nakon toga banka za svoj novac na svjetskom tržištu kupuje opciju na zlato koja traje godinu dana. Minimalni ulog u depozit je 1000 eura. Mogućnost maksimalnog prinosa nije ograničena, već ovisi o tržišnim kretanjima cijene zlata, kažu u Ersteu. Ističu kako se prinos zlata utvrđuje korištenjem prosječne cijene tog metala tijekom razdoblja trajanja depozita (godina dana), a očekuje se da će stopa sudjelovanja u prinosu, odnosno prinos koji će od potencijalnog rasta cijene zlata ostvariti klijent iznositi 40 posto. To znači da bi, prema Ersteovu izračunu, hipotetski gledano, ako prosječna cijena zlata u 12 mjeseci poraste za 15 posto, prinos na depozit koji bi u konačnici ostvario ulagač iznosio 6,1 posto No, napominju, ako cijena zlata bude padala, klijent ne gubi ništa, nego uz uplaćeni depozit dobiva i kamatu od 0,10 posto koliko iznosi, a vista kamata. “Tijekom krize cijena zlata raste pa se u posljednje vrijeme pokazala potreba za nadopunjavanjem bankarske ponude i mogućnošću nekog oblika ulaganja u zlato. Budući da Hrvatskoj ulaganje u investicijsko zlato nije uobičajeno zbog velikih financijskih opterećenja, ovakav proizvod je atraktivna alternativa”, kaže Neven Kaić, direktor Direkcije prodaje i brokerskih poslova u Ersteu. Prilikom deponiranja novca u bilo koju banku na određeno vrijeme banka bi za taj novac inače isplatila određenu naknadu.

Što je iznos veći, viša je kamata. Kada se novac deponira u novi strukturni depozit, novac koji je banka namijenila kao kamatu ulaže u opciju zlata što može donijeti znatno veći prinos od 1,5 posto do 4 posto koliko iznosi kamatna stopa na klasično oročenje. “Banka ne uzima dio novca koji je klijent deponirao kako bi kupila opcije na zlato, već za to aktivira vlastiti novac. U nekim drugim zemljama praska je da banke kod ovakvih proizvoda ‘štite’ 92 ili 93 posto depozita, a ostatak ulažu u opciju. Ovdje je slučaj da što god se dogodilo s cijenom zlata, mi garantiramo povrat 100 posto uloženog”, kaže Kaić. Procjene analitičara svjetskih banaka kažu da bi unca zlata do kraja godine mogla narasti na oko 2000 dolara. Sada unca iznosi 1618 dolara, što je potencijal rasta od 23 posto. Prema optimističnom scenariju Erstea (zlato raste 15,7%), ulagač koji uloži 10.000 kuna dobit će 10.644 kune. Ako cijena zlata bude stagnirala, dobit će 10.038 kuna, a ako cijena bude pala (-5,4%), dobit će 10.010 kuna. Kada bi oročio 10.000 kuna, nakon godine dana dobio bi 10.420 kuna.

Primamljivi prinosi

Strano tržište razvijenije
Tržišta ovakvih strukturiranih proizvoda u inozemstvu vrlo su razvijena, kažu u Ersteu. Kamatne stope na depozite, primjerice u Austriji, kreću se 1,25 posto, stoga je ulagačima koji ne žele kupovati dionice koje su rizičnije ulaganje potencijalni prinos od, primjerice, šest posto atraktivan.

Sličan proizvod PBZ-a
PBZ Invest nedavno je ponudio sličnu uslugu “Zlatni portfelj”. PBZ Invest ulaže u depozitni i opcijski dio. Depozitni dio uložen u PBZ-u štiti glavnicu ostvarujući unaprijed ugovorenu fiksnu kamatnu stopu. Najmanji ulog je 10.000 eura na rok od dvije godine, a maksimalni prinos je ograničen na 15 posto.