Turisti koji putuju zbog golfa u pravilu igraju na pet-šest terena, a od jednoga do drugog terena spremni su putovati do 45 minuta. Zbog toga Hrvatska ne može postati golf-destinacija jer ima tek nekoliko terena. Za početak se zato treba sagraditi njih dvadesetak, a prioritet će imati tereni koji su planirani na zemljištu u vlasništvu države ili lokalne zajednice, kako bi se ubrzala procedura otkupa zemljišta, objasnio je za Poslovni dnevnik ministar turizma Veljko Ostojić.

Kad su posrijedi zakonske prepreke razvoju golfa, Ministarstvo turizma zatražit će hitne izmjene Zakona o gradnji, a novi Zakon o golfu, prema Ostojićevu mišljenju, uopće nije potreban. “U Zakonu o gradnji propisano je da golfski tereni moraju u cijelosti biti u zoni građenja, što nije potrebno jer to po svojoj prirodi nisu građevinski objekti nego praktički parkovi. Štoviše, Francuzi pri gradnji golf-terena propisuju da se zemljište prenamjenjuje iz građevinskog u šumu. Sadašnje odredbe izazivaju mnogo teškoća investitorima u Hrvatskoj i moraju se mijenjati”, kaže Ostojić. Otkup zemljišta još je jedna zapreka investitorima koja se vrlo nespretno željela zaobići uvođenjem institucije izvlaštenja u starom Zakonu o golfu, što je izazvalo burne reakcije javnosti. “Priča o golfu u Hrvatskoj dosad se razvijala stihijski, nije se imao na umu najvažniji element, a to je vlasnička struktura zemljišta na kojem se planira gradnja. Ima puno potencijalnih lokacija za golf-terene koje su već predviđene u prostornim planovima, no tek treba vidjeti što je od svega toga izvedivo. U prvoj fazi prioritet će imati tereni koji su planirani na državnome ili općinskom zemljištu”, objašnjava ministar Ostojić.

Gradnja nekretnina uz golf-terene jedna je od najslabijih karika dosadašnje politike razvoja golfa zbog opasnosti od prikrivene apartmanizacije, za što je najviše kritika stručne javnosti izazvao projekt Golf na Srđu. Kako neslužbeno doznajemo, ni nova Vlada ne bi podržala taj projekt, na što upućuje i Ostojićevo objašnjenje vezano uz buduće investicije u smještajne kapacitete uz golf-terene. Razvit će se tri koncepta golf-terena: jedno su tereni pokraj velikih urbanih cenatara kao što je Golf&Country u Zagrebu, drugo tereni okruženi brojnim hotelima poput Zelene lagune u Poreču, a treća kategorija tereni koji će se graditi unutar resorta. “Za svaki projekt napravit ćemo feasibility studiju. Ako je poznato da jedan teren od 18 rupa stoji između četiri i pet milijuna eura, a održavanje oko pola milijuna eura na godinu, lako se može izračunati što se isplati graditi. Imamo slučajeve kad su se planirale ‘realestate’ investicije u koje se golf ubacivao tek toliko da se poveća vrijednost nekretnina, zbog čega je golf u nas i dobio negativan kontekst. To se mora promijeniti jer golf može pridonijeti povećanju prihoda od turizma i produljenju sezone”, zaključuje Ostojić.

Prednjače Istarska i Zadarska županija

Prostorni planovi predviđaju 89 golfskih igrališta
Prema podacima iz prostornih planova koje je prikupio Savjet prostornog uređenja RH, u Hrvatskoj je planirana gradnja 89 golfskih igrališta, i to 55 igrališta u jadranskim županijama i 34 u kontinentalnim županijama. Najveći broj terena planiran je u Istarskoj (23), Zadarskoj (15) i Zagrebačkoj županiji (10), po jedno igralište planiraju Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska i Sisačko-moslavačka županija te Grad Zagreb. Za najveći broj planiranih golfskih igrališta ne postoje podaci o površini i broju polja, pa se pretpostavlja da su to igrališta od 18 ili 27 polja. Jedan je teren planiran na devastiranom području sanacija šljunčare, na Jelenju u Primorsko-goranskoj županiji, a na predviđenom terenu terenu Jalkovec u Varaždinskoj županiji posebno se navodi da se ne planira gradnja smještajnih kapaciteta. U Istri se gradnja smještajnih kapaciteta planira na 13 od 23 golfska igrališta.