Prošle je godine crno tržište cigareta u Hrvatskoj iznosilo 13,2 posto, što je povećanje od 3,2 posto u odnosu na godinu prije. Rezultat je to “empty pack” istraživanja, koje je za Philip Morris napravio AC Nielsen u studenom prošle godine na uzorku od tri tisuće kutija cigareta. Metoda je da se skupljaju kutije cigareta na ulicama i u smeću, a prihvatile su je i globalno priznale vladine i regionalne agencije, pa i Europska komisija.

Rezultate su u srijedu novinarima prezentirali predstavnici zagrebačkog ureda Philip Morrisa, a prema riječima njihova direktora Branislava Bibića postotak od 13,2 posto zasad “ne izgleda tako strašno”. “Eksplozija ilegalnog tržišta cigareta očekuje nas u idućih pet godina jer Hrvatska mora u skladu s europskom direktivom povećati trošarine na cigarete”, kaže Bibić. Pred jedinim domaćim proizvođačem cigareta (TDR) te multinacionalnim kompanijama koje su prisutne na hrvatskom tržištu (Philip Morris, BAT, JTI itd.) povećanje je trošarinskog opterećenja sa 50 eura (na tisuću cigareta) na 77 eura u siječnju 2014. te čak 90 eura od 2018. godine. Zemlje koje su 2004. ušle u Europsku uniju imaju različita iskustva s povećavanjem trošarina, a u Philip Morrisu kažu da se najboljom pokazala slovenska praksa koja trošarine povećava dvaput godišnje prema zacrtanom planu. “Bilo bi dobro da se i u Hrvatskoj izradi program postupnog povećavanja trošarina”, smatra Bibić. Na pitanje Poslovnog dnevnika jesu li o tome razgovarali s predstavnicima Vlade i Ministarstva financija, odgovorio je: “Nije bilo formalnih razgovora. No mi smo u stalnom kontaktu i znamo da oni razumiju situaciju koja je pred nama”, rekao je.U Mađarskoj su nakon ulaska u Europsku uniju naglo digli trošarine na cigarete zbog čega je crno tržište odjednom skočilo za 25 posto. Poslije su tu situaciju ublažili nizom mjera i jačom carinskom kontrolom, pa je ilegalno tržište smanjeno na pet posto.

I Rumunjska je u siječnju 2010. godine uvela drastično povećanje trošarina od 48 posto (sa 50 na 74 eura) zbog čega je tzv. paralelno tržište poraslo na 36,2 posto od ukupne potrošnje cigareta u toj zemlji. Bilo je to poražavajuće za tamošnju duhansku industriju: tržišni udio cigareta na crno bio je veći od udjela bilo koje duhanske tvrtke. U jednom je trenutku situacija bila toliko dramatična da su Philip Morris, JTI i BAT na rumunjskom tržištu privremeno zatvorili pogone. Duhanske tvrtke u Hrvatskoj najviše zabrinjava golema količina nelegalnih cigareta koje dolaze iz BiH. Procjene govore da se na tržištu BiH kupi više od devet milijardi cigareta, što je zanimljiva brojka s obzirom na to da ona u Hrvatskoj iznosi 7,3 milijarde. BiH ima pola milijuna stanovnika manje od Hrvatske pa se nameće zaključak da više od milijardu komada cigareta završi upravo kod nas. Oko tri četvrtine od ukupnog broja cigareta na koje u Hrvatskoj nisu plaćene trošarine dolazi iz BiH, a ostatak iz Srbije. Cigarete su u tim državama u maloprodaji dvostruko jeftinije nego u Hrvatskoj, a kupnja je posebno isplativa onima koji žive blizu granice. Oko 13,2 posto crnog tržišta ili otprilike tih milijardu cigareta znače, prema neslužbenoj računici, manjak za državni proračun od oko 400 milijuna kuna. Tijekom 2011. godine duhanska je industrija u državni proračun na ime trošarina uplatila oko 3,5 milijardi kuna. Trošarine će se povećati do 2018. za oko 80 posto.

Iz Ministarstva financija nismo jučer uspjeli dobiti odgovor na pitanje razmatraju li neki program prema kojem bi se trošarine povećavale postupno. Istraživanje AC Nielsena provedeno je u osam velikih gradova i pokazalo je da je, primjerice, u Slavonskom Brodu crno tržište skočilo sa 31,1 na 47,6 posto, a povećalo se i u Zagrebu (više od pet posto), zatim u Zadru i Puli (više od osam posto), dok je u Splitu i Rijeci udio nelegalnih cigareta smanjen (za oko pet, odnosno dva posto). Prije tri godine udio crnog tržišta bio je 21,4 posto, čemu je kumovalo upravo tadašnje povećanje trošarina. Cigarete su tada poskupjele u prosjeku dvije kune. Posljednjih je mjeseci došlo do poskupljenja pojedinih brendova za kunu.