EN DE

Ništa od fleksibilnosti bez izmjena Zakona o radu

Autor: Suzana Varošanec
03. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Poslodavci traže, među ostalim, ukidanje plaćene stanke i sniženje troška otpremnine

Treba mijenjati Zakon o radu (ZOR) i druge propise u skladu s koncepcijom fleksigurnosti koja je usmjerena na povećanje zapošljavanja. Ocjena je to profesora Željka Potočnjaka sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta iznesena na okruglom stolu “Fleksibilnost na tržištu rada” u organizaciji časopisa Banka. Potvrdili su je i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije te Željko Mrnjavac s Ekonomskoga fakulteta u Splitu. S time se složila predstavnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Nataša Novaković naglasivši da fleksigurnost ne znači otkaze te da su ugovori o radu na određeno vrijeme važni poslodavcima i zbog niže cijene rada i rasta zapošljivosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Promjene s ulaskom u EU
“Čudno je da se u zemlji s tako visokom stopom nezaposlenosti, niskom stopom zaposlenosti i lošim omjerom radnika i umirovljenika tako teško prihvaća koncepcija fleksigurnosti koja povećava šanse za zapošljavanje. Možda je razlog što ne volimo raditi?”, rekao je Potočnjak, koji smatra da je pravna stečevina EU u području radnih odnosa relativno neuspješno prenesena u naše zakonodavstvo.“Puno je nejasnih i nepotrebnih odredaba koje nisu usmjerene na ostvarivanje fleksigurnosti. Poslodavac koji želi fleksibilizirati raspored radnog vremena, primjerice, mora o tome kolektivno pregovorati”, rekao je Potočnjak, koji je bio autor prvog reformiranog Zakona o radu. Najavio je velike promjene na tržištu rada pristupanjem Hrvatske EU. Očekuje da će temeljem EURO plus pakta iz ožujka 2011. te sporazuma o rastu i zapošljavanju iz lipnja 2012. i u Hrvatskoj doći do primjene jediničkog troška rada. To je način da se u određenoj zemlji uspostavi sustav koji opravdava razinu plaća u odnosu na produktivnost, smatra Potočnjak, iz čega su mnogi zaključili da će to dovesti do rušenja previsoke cijene rada u privatnom sektoru. Nataša Novaković (HUP) upozorila je na poslodavačku potrebu za razvojem regulative koja će u Hrvatskoj omogućiti sve oblike fleksibilnosti: od ugovorne (rad na određeno vrijeme, rad na daljinu, privremeni i povremeni rad), funkcionalne (time-sharing, rotacija poslova, povećanje opsega posla bez rasta plaće) do one numeričke (prilagođavanje broja radnika stanju u tvrtki i na tržištu).

Treba mijenjati Zakon o radu (ZOR) i druge propise u skladu s koncepcijom fleksigurnosti koja je usmjerena na povećanje zapošljavanja. Ocjena je to profesora Željka Potočnjaka sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta iznesena na okruglom stolu “Fleksibilnost na tržištu rada” u organizaciji časopisa Banka. Potvrdili su je i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije te Željko Mrnjavac s Ekonomskoga fakulteta u Splitu. S time se složila predstavnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Nataša Novaković naglasivši da fleksigurnost ne znači otkaze te da su ugovori o radu na određeno vrijeme važni poslodavcima i zbog niže cijene rada i rasta zapošljivosti.

Promjene s ulaskom u EU
“Čudno je da se u zemlji s tako visokom stopom nezaposlenosti, niskom stopom zaposlenosti i lošim omjerom radnika i umirovljenika tako teško prihvaća koncepcija fleksigurnosti koja povećava šanse za zapošljavanje. Možda je razlog što ne volimo raditi?”, rekao je Potočnjak, koji smatra da je pravna stečevina EU u području radnih odnosa relativno neuspješno prenesena u naše zakonodavstvo.“Puno je nejasnih i nepotrebnih odredaba koje nisu usmjerene na ostvarivanje fleksigurnosti. Poslodavac koji želi fleksibilizirati raspored radnog vremena, primjerice, mora o tome kolektivno pregovorati”, rekao je Potočnjak, koji je bio autor prvog reformiranog Zakona o radu. Najavio je velike promjene na tržištu rada pristupanjem Hrvatske EU. Očekuje da će temeljem EURO plus pakta iz ožujka 2011. te sporazuma o rastu i zapošljavanju iz lipnja 2012. i u Hrvatskoj doći do primjene jediničkog troška rada. To je način da se u određenoj zemlji uspostavi sustav koji opravdava razinu plaća u odnosu na produktivnost, smatra Potočnjak, iz čega su mnogi zaključili da će to dovesti do rušenja previsoke cijene rada u privatnom sektoru. Nataša Novaković (HUP) upozorila je na poslodavačku potrebu za razvojem regulative koja će u Hrvatskoj omogućiti sve oblike fleksibilnosti: od ugovorne (rad na određeno vrijeme, rad na daljinu, privremeni i povremeni rad), funkcionalne (time-sharing, rotacija poslova, povećanje opsega posla bez rasta plaće) do one numeričke (prilagođavanje broja radnika stanju u tvrtki i na tržištu).

Između dvije vatre
Što od Vlade traže pojedini poslodavci, a što sindikati, objasnio je Marko Krištof, pomoćnik ministra rada. Iz pojedinih sindikata traže da se zakonski ograniči ukupni broj ugovora na određeno vrijeme na 15 posto novozaposlenih radnika. Traže ukidanje odredbe o prestanku ugovora o radu radnika s navršenih 65 godina uz ostale uvjete te da mišljenje radničkog vijeća bude obvezni prilog otkazu ugovora o radu. Poslodavci, pak, inzistiraju na tome da se utvrdi mogućnost zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme bez posebna navođenja razloga, što sada nije slučaj. Nadalje, traže ukidanje plaćene stanke, sniženje troška otpremnine i brisanje bolovanja kao razloga koji prekida otkazni rok.Mrnjavac smatra da treba potaknuti socijalni dijalog. “Fleksibilnost je nužna i ona će se ostvariti po zakonu ili mimo njega, a primjer toga je neplaćeni rad. Za sve je manji trošak i veća korist ako se ona ostvaruje uz kvalitetan zakon”, rekao je Mrnjavac dodavši da je Hrvatska sa 12 posto ugovora na određeno vrijeme u odnosu na ukupan broj sklopljenih ugovora ispod prosjeka EU, između 14,2 i 14,7 posto.

Autor: Suzana Varošanec
03. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close