Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Vujčić će prvo s bankarima i Linićem sjesti oko nekretnina

Autor: Ana Blašković
03. srpanj 2012. u 11:35
Podijeli članak —

Mora se riješiti kako banke knjiže nekretnine u bilancama jer bi porez na imovinu mogao ispuhati balon na tržištu nekretnina

Ne bude li korpernikanskih obrata, kad sredinom idućeg tjedna istekne mandat Željku Rohatinskom, u guvernersku stolicu sjest će njegov dugogodišnji zamjenik Boris Vujčić. Iako se neslužbeno već zna da naglih zaokreta u monetarnoj i tečajnoj politici neće biti, novo vodstvo novom mandatu čeka vrlo velik posao. Prva na listi, čini se, bit će koordinacija središnje banke i Ministarstva financija oko najavljenog poreza na imovinu i procjene nekretnina kako bi se spriječilo izazivanje potresa u bankarskom sektoru, doznaje Poslovni dnevnik.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Upravo ovih dana traju konzultacije tko će Borisu Vujčiću biti ključna ekipa u središnjoj banci. Iako ih formalno na te pozicije predlaže Sabor, pitanje je hoće li novi guverner dovesti nove ljude ili zadržati postojeće s obzirom na to da se formalno operativa HNB-a mijenja ulaskom u EU. Zajedno s Rohatinskim mandat istječe i viceguvernerima Relji Martiću, Davoru Holjevcu i Tomislavu Presečanu, a jedini iz uže ekipe koji ima mandat do 2013. je viceguverner Adolf Matejka. Tu je i osam vanjskih članova Savjeta HNB-a iz redova nezavisnih stručnjaka koji čine Boris Cota, Vlado Leko, Branimir Lokin, Željko Lovrinčević, Silvije Orsag, Jure Šimović te Sandra Švaljek i Mladen Vedriš. Zasad se neslužbeno može čuti da se ozbiljno računa sa Željkom Lovrinčevićem s Ekonomskog instituta, kao i da predsjednikov savjetnik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Boris Cota ima ambicije ostati. Lovrinčević nam je kratko rekao da je “imenovanje odluka Sabora”, a Cota nam je u ponedjeljak ostao nedostupan za komentar. Velika nepoznanica jest hoće li na mjestu glavnog supervizora banaka ostati Davor Holjevac nakon gafa “Credo banka”. Podsjetimo, on je prošle godine imenovao još neke manje banke na rubu kapitalne adekvatnosti što je, iako je javni podatak, izazvalo nervozu na tržištu, no tada je iza njega stao Rohatinski.Vrijedi podsjetiti da su prilikom prošlog sastavljanja Savjeta, kad je koalicija preuzela vlast 2000., neki od stručnjaka u buduće članstvo u Savjetu zamoljeni dan prije. S obzirom na to da se monetarna politika neće mijenjati, kao i da će mandati vanjskim članovima Savjeta HNB-a zbog ulaska u članstvo EU trajati efektivno svega 10 mjeseci (zbog ljetne pauze), ne isključuje se ni jednostavno produljenje mandata postojećim stručnjacima.

Ne bude li korpernikanskih obrata, kad sredinom idućeg tjedna istekne mandat Željku Rohatinskom, u guvernersku stolicu sjest će njegov dugogodišnji zamjenik Boris Vujčić. Iako se neslužbeno već zna da naglih zaokreta u monetarnoj i tečajnoj politici neće biti, novo vodstvo novom mandatu čeka vrlo velik posao. Prva na listi, čini se, bit će koordinacija središnje banke i Ministarstva financija oko najavljenog poreza na imovinu i procjene nekretnina kako bi se spriječilo izazivanje potresa u bankarskom sektoru, doznaje Poslovni dnevnik.

Upravo ovih dana traju konzultacije tko će Borisu Vujčiću biti ključna ekipa u središnjoj banci. Iako ih formalno na te pozicije predlaže Sabor, pitanje je hoće li novi guverner dovesti nove ljude ili zadržati postojeće s obzirom na to da se formalno operativa HNB-a mijenja ulaskom u EU. Zajedno s Rohatinskim mandat istječe i viceguvernerima Relji Martiću, Davoru Holjevcu i Tomislavu Presečanu, a jedini iz uže ekipe koji ima mandat do 2013. je viceguverner Adolf Matejka. Tu je i osam vanjskih članova Savjeta HNB-a iz redova nezavisnih stručnjaka koji čine Boris Cota, Vlado Leko, Branimir Lokin, Željko Lovrinčević, Silvije Orsag, Jure Šimović te Sandra Švaljek i Mladen Vedriš. Zasad se neslužbeno može čuti da se ozbiljno računa sa Željkom Lovrinčevićem s Ekonomskog instituta, kao i da predsjednikov savjetnik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Boris Cota ima ambicije ostati. Lovrinčević nam je kratko rekao da je “imenovanje odluka Sabora”, a Cota nam je u ponedjeljak ostao nedostupan za komentar. Velika nepoznanica jest hoće li na mjestu glavnog supervizora banaka ostati Davor Holjevac nakon gafa “Credo banka”. Podsjetimo, on je prošle godine imenovao još neke manje banke na rubu kapitalne adekvatnosti što je, iako je javni podatak, izazvalo nervozu na tržištu, no tada je iza njega stao Rohatinski.Vrijedi podsjetiti da su prilikom prošlog sastavljanja Savjeta, kad je koalicija preuzela vlast 2000., neki od stručnjaka u buduće članstvo u Savjetu zamoljeni dan prije. S obzirom na to da se monetarna politika neće mijenjati, kao i da će mandati vanjskim članovima Savjeta HNB-a zbog ulaska u članstvo EU trajati efektivno svega 10 mjeseci (zbog ljetne pauze), ne isključuje se ni jednostavno produljenje mandata postojećim stručnjacima.

“U cjelini HNB je u mandatu guvernera Željka Rohatinskog odradio dobar posao kad je u pitanju odgovor na krizu u postojećim uvjetima poput osiguravanja dovoljne razine likvidnosti i modela podjele rizika kroz modele A, A+ bez ugrožavanja tečaja. Tri činjenice: da je HNB povećao međunarodne rezerve, završeni pregovori s EU i fiskalna konsolidacija, jedino su što u ovom trenu Hrvatsku drži iznad vode, odnosno iznad rejtinga ‘smeće’”, rekao je Poslovnom dnevniku Željko Lovrinčević.Ipak, pred HNB-om je nekoliko ključnih frontova na kojima će trebati jače poraditi. “U proteklom razdoblju nedovoljno je akceptirana zaštita potrošača banaka uz filozofiju da se ona prepušta tržištu. No praksa je pokazala da su klijenti slabiji partner u odnosu s bankom i tu HNB treba ojačati svoje kapacitete”, kaže Lovrinčević. Drugi front je mijenjanje pravilnika kojima se propisuju valuacije nekretnina koje banke uzimaju u kolaterale za kredite i ponderiranje rizičnosti, kaže, jer tu ima dosta bankarske “slobode”. “Treba izbjeći subjektivne ocjene banaka da jedna nešto ne priznaje, a druga ipak prizna što može dovesti do kreativnog računovodstva”, upozorava naš sugovornik. Sređivanje problema nekretnina i kako ih banke knjiže u bilancama morat će se riješiti pod hitno jer se očekuje da će uvođenje poreza na nekretnine ispuhati balon na tržištu nekretnina. Bude li ono drastično, na udaru bi se mogao naći kapital banaka što bi značilo duboko produbljavanje krize. Konačno, treći front je priprema za ulazak u EU i zajedničku valutu. Budući da se osim maastriških kriterija pred zemlje sada postavljaju i kriteriji realne konkurentnosti, teško je očekivati uvođenje eura prije 2018., a to podrazumijeva konstantnu fiskalnu konsolidaciju kako ne bi porasli troškovi kapitala, zaključuje Lovrinčević.

Autor: Ana Blašković
03. srpanj 2012. u 11:35
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close