Osloboditi potencijal rasta u europskim uslužnim sektorima
Predstavnici BUSINESSEUROPE su se 31. svibnja 2012. sastali s kabinetom povjerenika Barniera kako bi razgovarali o izazovima koje su europski poslodavci udruženi u BUSINESSEUROPE, koje je članica i Hrvatska udruga poslodavaca, objedinili u svom stajalištu “Izgradnja stvarnoga jedinstvenog tržišta usluga”. Unatoč napretku koji je ostvaren donošenjem Direktive o uslugama poslodavci su jedinstveni u stavu da se brojna poduzeća suočavaju sa zaprekama u slobodnom kretanju usluga u Europi.

Poslodavci navode kako usluge čine gotovo 70% europskog BDP-a te zapošljavaju oko dvije trećine zaposlenih u Europi. U ovom trenutku 9 od 10 novih radnih mjesta koja se otvaraju u Europi otvaraju se u uslužnim sektorima. Stoga poslodavci smatraju da je potrebno osloboditi potencijal rasta jedinstvenog tržišta usluga koje mora bolje funkcionirati, i to ostvarivanjem visokokvalitetne i snažne provedbe Direktive o uslugama u svakoj državi članici, pojednostavljenju administrativnih procedura te omogućavanju njihova online dovršavanja kroz Točke jedinstvenoga kontakta (TJK) te bolju promociju TJK portala, smanjivanje broja reguliranih zanimanja, osiguravanje jednostavnijeg i bržega prekograničnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija, provedbu podrobne procjene postojećih nacionalnih osiguravajućih zahtjeva te ograničavanje obveze dvostrukog osiguravanja, korištenje europskih, a ne nacionalnih standarda gdje je to moguće, prikupljanje točnijih podataka o industriji usluga te promicanje inovacija u uslugama kao i promicanje Europskog statuta privatnih poduzeća kako bi se ojačala mobilnost poduzeća.

Razvijanje vještina za novu industrijsku revoluciju
Dostupnost radne snage koja posjeduje potrebne vještine hitan je izazov s kojim se suočavaju poduzeća koja žele održati ili unaprijediti svoju konkurentsku poziciju na globalnoj razini. U cijelom svijetu poduzeća se više nego prije natječu u privlačenju talenata. Poduzetnici znaju da su ljudski resursi odlučujući faktor u dizajniranju inovativnih proizvoda, procesa i usluga, maksimizacije baze potrošača te osvajanju novih tržišta. Drugih riječima, ljudski potencijali ključ su rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Dostupnost radne snage koja posjeduje odgovarajuće vještine jedan je od odlučujućih faktora na temelju kojih poslovni subjekti odlučuju o ulaganju u neku zemlju. Zemlje koje žele privući strane ulagače moraju biti sigurne da njihov sustav obrazovanja i osposobljavanja odgovara potrebama tržišta rada. Gospodarstva u razvoju, a poglavito zemlje kao što su BRICS ulažu u budući rast produkcijom znanja. I u Europi vlade ulažu u obrazovanje. Ulaganje u vještine se s pravom smatra strateškim pokretačem budućeg rasta. Međutim, u velikom broju europskih zemalja obrazovanje i osposobljavanje su i dalje nepovezani s potrebama tržišta rada. Postoji zabrinjavajući jaz između političkih obećanja i sadržaja aktualnih politika. Stvarna ponuda obrazovanja i osposobljavanja često je daleko od realnosti i potreba poslovnog sektora. Tako u Europi imamo 24 milijuna nezaposlenih, a 4 milijuna otvorenih radnih mjesta. Ovaj nerazmjer pokazuje kako su propuštene prilike i za pronalazak zaposlenja i za rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Nezaposlenost mladih u Europskoj uniji u ovom trenutku doseže 22,4%, što znači da svaka peta mlada osoba nema pozitivnu perspektivu. Razlog navedenomu je tek djelomično gospodarska situacija. Uzroke treba tražiti u negativnom poimanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te napuštanju programa obrazovanja. Stoga je nužno obrazovati mlade osobe za zapošljavanje. Europski poslodavci ujedinjeni u BUSINESSEUROPE koje je članica i Hrvatska udruga poslodavaca smatraju da Europa mora ulagati u inicijalno obrazovanje i cjeloživotno učenje te kako Europljani svih dobnih skupina moraju razvijati znanja i vještine koji su im potrebni za uspjeh na tržištima rada kako bi mogli pridonijeti prosperitetu europskoga kontinenta. Poslodavci smatraju da ulaganje u obrazovanje počinje na nacionalnoj razini te kako je potrebno reformirati sustave obrazovanja i osposobljavanja na temelju bliske suradnje poslodavaca, udruga poslodavaca i ustanova za obrazovanje i osposobljavanje pri čemu se reforme trebaju usmjeriti na stjecanje potrebnih vještina i kompetencija. Europski poslodavci smatraju da bi EK trebala podupirati države članice u njihovim naporima moderniziranja sustava obrazovanja i osposobljavanja te unaprijediti upravljanje vještinama na razini EU ponajprije promicanjem komplementarnosti između sustava visokog obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući pritom socijalne partnere. Poslodavci poručuju kako razvijanje vještina za novu industrijsku revoluciju mora ići dalje od obrazovanja i osposobljavanja te da traži promjenu načina razmišljanja i pozitivniji stav prema poduzetništvu i preuzimanju rizika, mobilnosti te prema promjenama i inovacijama.