EN DE

Država se okreće alternativi, izgubi li spor, plaća u 5 rata

Autor: Suzana Varošanec
12. lipanj 2012. u 15:35
Podijeli članak —

Vlada će naložiti da se provjeri isplati li se ‘stare’ sporove zatvoriti bez suda, a za ‘nove’ će preporučiti da se što manje koriste sudovi

Vlada bi, prema svojem čvrstom planu, trebala uoči Dana državnosti donijeti uredbu koja će predstavljati pravu revoluciju u pravilima za brzo rješavanje sporova. Njome će se mijenjati mentalitet pretjeranog suđenja, ali i države koja nosi epitet obijesnog parničara. Specifična snaga novih pravila je u tome što će obuhvatiti obje skupine probleme. U jednoj su subjekti kojima će Vlada naložiti da se preispita završavanje aktualnih sporova bez suda, dok će se drugoj skupini dati preporuka da se što manje koristi sud za rješavanje novih sporova.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U prvoj bi skupini tako trebali biti rješavani već nastali sporovi. Riječ je o parnicama između raznih ministarstava i gospodarskih subjekata u državnom vlasništvu i njihovih partnera, zbog kojih su u tijeku dugotrajne sudske parnice i pojedinačno će ih preispitati u suradnji s DORH-om. Novih parnica u kojima sudjeluje država lani je pokrenuto 7365, što je porast od 6,8 posto. Ako je moguće da neki sudski spor završi mirenjem i nagodbom, ići će se na tu varijantu. No neće biti lako. Ministarstvo obrane ima primjerice velik broj parnica pa je moguće da će kod takvih teških slučajeva oformiti posebno povjerenstvo u kojem će se dodatno razmatrati mogućnost okončanja svakog spora mimo suda. S druge strane posebna je skupina koju čine sve tvrtke u kojima država ima pretežiti vlasnički utjecaj. Vlada će njihovim upravama preporučiti da, ako dođe do novog spora, pokušaju ga riješiti korištenjem jednog od alternativnih načina. Kako? Uz takvu Vladinu uredbu bit će priložen model sporazuma o mirenju, a arbitražni sporazum i dodatne klauzule bit će preporučene. Očekuje se, kažu poznavatelji, da će Vladina intervencija imati niz pozitivnih posljedica, no u sudskim krugovima neki smatraju da bi država trebala prvo izračunati koliko će je to stajati. Naime, drastično bi trebao porasti broj arbitraža pred Stalnim izabranim sudištem pri HGK-a, a arbitraža nije jeftina. Isto je moguće da će prosperirati mirenja koja se mogu voditi pred više centara za mirenje. Najzanimljivije je koliko bi sporova na taj način moglo biti riješeno. Čini se da taj odgovor ni u Vladi još ne znaju, no s obzirom na DORH-ov podatak iz 2010. o 19,35 milijardi kuna teških parnica u kojima država sudjeluje, riječ je o milijardama.

Vlada bi, prema svojem čvrstom planu, trebala uoči Dana državnosti donijeti uredbu koja će predstavljati pravu revoluciju u pravilima za brzo rješavanje sporova. Njome će se mijenjati mentalitet pretjeranog suđenja, ali i države koja nosi epitet obijesnog parničara. Specifična snaga novih pravila je u tome što će obuhvatiti obje skupine probleme. U jednoj su subjekti kojima će Vlada naložiti da se preispita završavanje aktualnih sporova bez suda, dok će se drugoj skupini dati preporuka da se što manje koristi sud za rješavanje novih sporova.

U prvoj bi skupini tako trebali biti rješavani već nastali sporovi. Riječ je o parnicama između raznih ministarstava i gospodarskih subjekata u državnom vlasništvu i njihovih partnera, zbog kojih su u tijeku dugotrajne sudske parnice i pojedinačno će ih preispitati u suradnji s DORH-om. Novih parnica u kojima sudjeluje država lani je pokrenuto 7365, što je porast od 6,8 posto. Ako je moguće da neki sudski spor završi mirenjem i nagodbom, ići će se na tu varijantu. No neće biti lako. Ministarstvo obrane ima primjerice velik broj parnica pa je moguće da će kod takvih teških slučajeva oformiti posebno povjerenstvo u kojem će se dodatno razmatrati mogućnost okončanja svakog spora mimo suda. S druge strane posebna je skupina koju čine sve tvrtke u kojima država ima pretežiti vlasnički utjecaj. Vlada će njihovim upravama preporučiti da, ako dođe do novog spora, pokušaju ga riješiti korištenjem jednog od alternativnih načina. Kako? Uz takvu Vladinu uredbu bit će priložen model sporazuma o mirenju, a arbitražni sporazum i dodatne klauzule bit će preporučene. Očekuje se, kažu poznavatelji, da će Vladina intervencija imati niz pozitivnih posljedica, no u sudskim krugovima neki smatraju da bi država trebala prvo izračunati koliko će je to stajati. Naime, drastično bi trebao porasti broj arbitraža pred Stalnim izabranim sudištem pri HGK-a, a arbitraža nije jeftina. Isto je moguće da će prosperirati mirenja koja se mogu voditi pred više centara za mirenje. Najzanimljivije je koliko bi sporova na taj način moglo biti riješeno. Čini se da taj odgovor ni u Vladi još ne znaju, no s obzirom na DORH-ov podatak iz 2010. o 19,35 milijardi kuna teških parnica u kojima država sudjeluje, riječ je o milijardama.

Zbog velikih potraživanja u sporovima prema državi koja je tužena uredba predviđa da, ako država izgubi spor, to bi se plaćalo u pet godišnjih rata. Takvo bi rješenje moglo omogućiti državi da počne ispunjavati svoje obveze što bi moglo riješiti i pitanje nelikvidnosti. Budući da se može trgovati potraživanjem, faktoringom bi vjerovnici koji imaju ovršnu ispravu protiv države do novca mogli doći prije. Očekuje se da će to smanjiti broj sporova na trgovačkim sudovima, što je pomoć Vlade sudstvu, a DORH-u i više jer ima na tisuće parnica u kojima zastupa državu. Ipak, najveću bi korist imale tvrtke. Jasminka Trzun, potpredsjednica HGK za pravne poslove i unutarnji ustroj, smatra da je uredba izraz povjerenja prema Stalnom arbitražnom sudištu i Centru za mirenje: “Njome će se pridonijeti smanjivanju nelikvidnosti i omogućiti gospodarskim subjektima mnogo prije, ako svoje pravo dokažu u postupku pred Sudištem, da ga uspiju ostvariti.” Martina Mihordin, glasnogovornica DORH-a, potvrdila je da ne postoji obveza za direktore društva čiji je vlasnik država da se jave DORH-u ako kane spor pokušati riješiti alternativno radi sklapanja nagodbe. Očito je da direktorima državnih tvrtki treba Vladina uredba kao pokriće od odgovornosti jer ‘cvikaju’, komentar je više pravnika.




Autor: Suzana Varošanec
12. lipanj 2012. u 15:35
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close