Ukupni krediti bankovnog sustava na kraju travnja iznosili su 290,8 mlrd. kuna što je tek 54 mil. kuna više u odnosu na ožujak (+0,02 posto), pišu analitičari u najnovijem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na kraj 2011. ukupni krediti su zabilježili rast od 0,5 posto odnosno 1,4 mlrd. kuna što je isključivo posljedica rasta kredita državi budući da su isti porasli za 2,9 mlrd. kuna odnosno 7,8 posto, napominju analitičari. Krediti državi u ukupnim kreditima čine približno 14 posto. S druge strane ukupni krediti poduzećima (u strukturi ukupnih kredita čine blago iznad 40 posto) i ukupni krediti stanovništvu (u strukturi ukupnih kredita čine blago iznad 44 posto) su zabilježili pad od 0,6 posto odnosno 0,3 posto u prva četiri mjeseca.

Na godišnjoj razini nastavlja se usporavanje stopa rasta ukupnih kredita pa je tako zabilježena godišnja stopa rasta od 4,1 posto što je najniža stopa od srpnja 2010. Promatrajući kretanja na godišnjoj razini treba uzeti u obzir i tečajna kretanja. Naime, rast tečaja EUR/HRK i CHF/HRK svakako je utjecao na kunski izraz ukupnih kredita te je njihov godišnji rast djelomično posljedica slabljenja domaće valute. Godišnji rast kunskog izraza kredita banaka od 11,5 mlrd. kuna dominantno je posljedica porasta kreditiranja trgovačkih društava od 6,5 posto godišnje koji su na kraju travnja iznosili 118,1 mlrd. kuna, stoji u analizi.

Krediti stanovništvu nastavljaju s vrlo skromnim stopama rasta na godišnjoj razini od svega 2,2 posto, pa su iznosili 128,4 mlrd. kuna. Pri tome su 46,5 posto kredita stanovništvu činili stambeni krediti koji su zabilježili godišnji rast od 5 posto.

Oporavak stambenog kreditiranja ne treba skoro očekivati zbog neizvjesnosti na tržištu rada, napominju analitičari. Nadalje, visoke premije za pokriće rizika na domaćem tržištu ograničavaju mogućnosti snižavanja kamatnih stopa. Stoga do kraja godine ne možemo očekivati oporavak kreditiranja stanovništvu dok dugotrajna kriza i nepovoljna očekivanja ograničavaju investicijsku aktivnost poduzeća te posljedično smanjuju njihovu potražnju za kreditima, zaključuje se u analizi.

Graf: RBA Dnevne financijske vijesti

Tvrtke ne vraćaju svaki 5., a građani svaki 11. kredit

U travnju ove godine banke su prolongirale i reprogramirale oko 3,2 milijarde kuna odobrenih kredita, piše Večernji list. Među dužnicima koji traže reprograme nisu više samo tvrtke nego i građani koji su ostali bez redoviti primanja pa ne mogu vraćati dugove. Tvrtke su dosad prestale otplaćivati svaki peti dobiveni kredit, a građani svaki jedanaesti, navodi list.

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

(pd)