Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući nadi ulagača u daljnje labavljenje monetarne politike središnjih banaka i nove mjere za rješavanje dužničke krize u eurozoni.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna porastao 3,6 posto, na 12.554 boda, dok je S&P 500 skočio 3,7 posto, na 1.325 bodova, a Nasdaq indeks 4 posto, na 2.858 bodova, što je njihov najveći tjedni rast u ovoj godini. Od samog početka tjedna cijene su dionica rasle, zahvaljujući nadi da će zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava središnje banke dodatno olabaviti monetarnu politiku. Kineska središnja banka doista je smanjila ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na 6,31 posto. To je prvo smanjenje cijene novca u Kini u gotovo četiri godine, što pokazuje da su tamošnje vlasti odlučne ubrzati rast gospodarstva. Međutim, Europska središnja banka zadržala je ključne kamate nepromijenjene na 1,0 posto, a njezin čelnik Mario Draghi na tiskovnoj je konferenciji poručio vladama članica eurozone da je rješavanje dužničke krize njihova odgovornost i minimizirao izglede za treći krug 3-godišnjih jeftinih zajmova.

Krajem prošle i početkom ove godine središnja je banka ubrizgala 1.000 milijardi eura u europski bankarski sustav i više nije voljna povećavati likvidnost. Draghi je političarima poručio da nije ispravno da monetarna politika popunjava vakuum po pitanju mjera koje su u nadležnosti drugih. “Pitanje je bi li takve operacije uopće polučile željeni rezultat. Neki od tih problema u eurozoni nemaju nikakve veze s monetarnom politikom i mislim da ne bi bilo ispravno da monetarna politika nadoknađuje ono što su drugi propustili učiniti”, upozorio je Draghi. Ulagače je razočarao i predsjednik Feda Ben Bernanke. Doduše, u izvješću Kongresu kazao je prošloga tjedna da je središnja banka spremna reagirati, ako će to biti nužno za poticanje gospodarstva, no nije izričito najavio nikakve nove mjere u bliskoj budućnosti.

Unatoč razočaranju porukama iz ECB-a i Feda, cijene dionica nisu pale jer su tržište podržale glasine da dužnosnici Europske unije razmatraju planove kako bi iz Europskog fonda za financijsku stabilnost pomogle španjolskim bankama, pritisnutima golemim gubicima na tržištu nekretnina. I doista, u subotu su ministri financija eurozone objavili kako su spremni pomoći posrnulim španjolskim bankama u iznosu do 100 milijardi eura.

Španjolska će, pak, službeno zatražiti pomoć tek nakon što dobije analizu neovisnih konzultantskih kuća o tome koliki je iznos potreban za dokapitalizaciju njezinih banaka, što se očekuje za nešto više od tjedan dana. Za zajam će jamčiti španjolska vlada, a ta pomoć neće biti uvjetovana novim strogim mjerama štednje. Europski dužnosnici nadaju se da će na taj način Španjolska povratiti povjerenje tržišta, dok analitičari smatraju da će međunarodna pomoć već četvrtoj članici eurozone, nakon Grčke, Irske i Portugala, nakratko ukloniti neizvjesnost s tržišta. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 3,3 posto, na 5.435 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 1,3 posto, na 6.130 bodova, a pariški CAC 3,4 posto, na 3.051 bod. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 1,2 posto, na 8.459 bodova, što je njegov prvi rast nakon devet tjedana poniranja.

(Hina/pd)