Snažna konkurencija i stagnacija potražnje za kreditima smanjila je prosječnu profitabilnost banaka u Hrvatskoj na razinu prinosa na dugoročne državne obveznice. S druge strane, porast profitabilnosti banaka u srednjoj i istočnoj Europi (Poljska, Rusija i Češka) prema ciljanih 15 posto umanjuje atraktivnost ulaganja u hrvatske banke, stoji u najnovijoj analizi bankarskih sektora SIE regije koju je izradio austrijski Raiffeisen International. Ističe se kako se povrat na kapital (RoE) hrvatskih banaka stabilizirao na sedam posto, ponajviše zbog rasta loših kredita.

Lošiji od regije
“Za razliku od vodećih zemalja u regiji gdje je oporavak gospodarstva doveo do stabilizacije udjela loših kredita na oko 7 posto, u Hrvatskoj je nastavljen njihov rast. Loši krediti dosežu 12,4 posto ukupnih zajmova na kraju 2011. godine, a očekuje se nastavak rasta i u narednim godinama”, stoji u analizi, uz što valja napomenuti da je u prva tri mjeseca udio loših kredita u Hrvatskoj povećan na 12,7 posto. RBI smatra kako će daljnjem povećanju loših kredita najviše “kumovati” slabi izgledi rasta domaćeg gospodarstva, nastavak pada cijena nekretnina, rastuća nezaposlenost i odgođeni stečajevi u korporativnom sektoru. Također napominju da se postupno mijenja struktura bilanci banaka jer depoziti stanovništva rastu, dok se u slučaju poduzeća smanjuju. S obzirom na to da je manevarski prostor domaćih bankara sužen, morat će početi koristiti druge metode ne bi li povećali profitabilnost. “Povratak na višu profitabilnost vjerojatno će se provesti putem rezanja troškova i poboljšanjem učinkovitosti banaka”, smatraju analitičari RBI-a.

Opreznije s rizicima
Dodaju kako su banke, s obzirom na dulje razdoblje niskog rasta, fokus već odmaknule od kredita i usmjerile ga na poboljšanje upravljanja rizikom, vrednovanje kolaterala i slično. “Unatoč tomu što će 2013. godine Hrvatska postati članica Europske unije, u bankarskom sektoru neće, barem kratkoročno, doći do jačanja konkurentnosti”, smatraju analitičari RBI-a i dodaju kako je konsolidacija bankarskog sektora neizbježna budući da 24 banke imaju po 0,7 posto udjela na tržištu.

Kriza španjolskog bankarskog sektora

Ubrzana potraga za rješenjem
Nakon što je Europska središnja banka ipak odlučila ne intervenirati, na relaciji Bruxelles – Berlin počelo se ubrzano tražiti rješenje za bankarsku krizu u Španjolskoj. S obzirom da je sve izglednije da će se tamošnje banke morati spašavati izvana, europski lideri pokušavaju osmisliti mehanizam za taj proces. Hitna akcija provodi se zbog straha od prelijevanja krize na ostale europske banke.

Pali rejtinzi banaka

Na meti Moody’sa Austrija i Njemačka
Američka bonitetna agencija Moody’s nastavila je snižavati bankarske rejtinge, a posljednji su na redu bili kreditori u Austriji i Njemačkoj. S padom boniteta suočene su i banke koje posluju u Hrvatskoj – Raiffeisen i Erste, kao i austrijski UniCredit. Raiffeisenu je agencija status spustila za jednu razinu uz stabilnu prognozu, dok su očekivanja za Erste i UniCredit negativna, a rejtinzi spušteni za dvije, odnosno jednu razinu. U Njemačkoj su statusi smanjeni Commerzbanku, UniCreditu, DekaBanku, DZ Banku, Landesbanku i Norddeutsche Landesbank GZ-u. Za sve banke komentar je da trebaju osnažiti kapital kako bi se oduprijele europskoj krizi.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske