Njemačka agencija za rad jednom mjesečno predstavlja izvješće o broju zaposlenih i stanju na tržištu rada. Dok broj nezaposlenih pada, broj novih radnih mjesta raste. U svibnju ih je bilo skoro pola milijuna, što je za oko 29.000 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno velika potražnja za stručnom radnom snagom vlada u području mehanotronike, elektro- i metalnoj industriji, te u automobilskoj industriji i strojarstvu. Traže se radnici i u logistici, zdravstvu i u trgovini. Stručnjaci su isto tako potrebni i u informatičkoj djelatnosti. Glavni rukovoditelj Strukovnog IT udruženja Bernhard Rohleder kaže da za informatičare ima 38.000 slobodnih mjesta: “U našoj branši pravimo promet manji za oko 1,5 milijardi eura samo zbog toga jer nam nedostaju ljudi.”

Tri problema
Rohlend smatra da postoje tri bitne komponente kada je riječ o osiguravanju stručne radne snage. Jedna je optimiranje njemačkog obrazovanog sustava, zatim mobilizacija prije svega nezaposlenih žena te starijih ljudi, kao i modernizacija na području politike useljavanja. Ipak, čini se da je migracija i unutar Europske unije vrlo otežana. Iako brojni ljudi u Europi zbog dužničke krize traže posao, brojni Grci, Španjolci i Portugalci ipak nerado odlaze u Njemačku. To potvrđuje i predsjedatelj Savezne agencije za rad Heinrich Alt: “Da, bilježimo pojačane migracije unutar Europe i u ovoj godini očekujemo oko 150.000 useljenika. Tvrtke ciljano traže radnu snagu u inozemstvu, ali samo za mali broj posebnih profesija, primjerice inženjera te matematičara, informatičara i tehničara.”

Što ću tamo?
No, postoji i druga strana medalje. “Tijekom posjeta Indiji razgovarao sam s tamošnjim informatičarem koji je trebao doći u Njemačku i koji me je pitao što je pogrešno učinio da mora u Njemačku. To da kao informatičar mora ići u Njemačku za njega je bila kaznena ekspedicija, to nije zemlja snova”, kaže Rohleder.Potvrđuje to i statistika: Prošle je godine u Njemačku došao 1221 liječnik iz zemalja koje nisu članice EU-a. Pretprošle je godine u istom razdoblju njihov broj bio 795. Kod inženjera je broj pristiglih stručnjaka u godini dana porastao sa 300 na 1191. To sve nije dovoljno. Sve dok Njemačka za visokokvalificirane strance bude neprivlačna zemlja za život, kad je riječ rješavanju nedostatka stručne radne snage, neće se ništa promijeniti.

Crna budućnost

Sve više mladih bez svjedžbe
Pripadnici oporbe u Berlinu na useljavanje stručnih radnika gledaju tek kao na rješenje drugog reda kojim bi se moglo boriti protiv nedostatka stručne radne snage. Zamjenik šefa Kluba zastupnika Socijaldemokratske stranke (SPD) Hubertus Heil žali se da svake godine po 65.000 mladih napušta školu bez završne svjedodžbe. On podsjeća na konferenciju o stručnoj radnoj snazi od prošle godine: “No na konferenciji nije dan odgovor na pitanje kako se suočiti s izazovima potražnje za stručnom radnom snagom u budućnosti”.