Uvođenjem novog modela plaćanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od 2013. do 2015. godine rad liječnika bit će više pod povećalom, pratit će se njihova uspješnost, dok će glavarine biti niže, najavila je Dubravka Pezelj-Duliba, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za zdravstvenu zaštitu na okruglom stolu magazina Banka i Ekonomskog instituta Zagreb ‘Primarna zdravstvena zaštita i javno-privatno partnerstvo u zdravstvu’ koji je u ponedjeljak održan u Zagrebu. No, s druge strane, u raspravi je također istaknuto i da se novac namijenjen za primarnu zdravstvenu zaštitu više ne bio trebao smanjivati. Primjerice, u 2011. godini udio izdataka za primarnu u odnosu na ukupne izdatke za zdravstvo smanjen s 19,7 na 16,8 posto. Uz to, izdaci za primarnu rastu po godišnjoj stopi od 1,3 posto što je sporije od rasta ukupnih izdataka. Stručnjakinje s Ekonomskog instituta istaknule su da je 2010. udio primarne zaštite u BDP-u iznosio 0,88 posto što je za 0,07 posto manje u odnosu na 2006. godinu. Za 16,8 posto je pao i udio izdataka u obaveznom osiguranju u odnosu na 2006. godinu.

Način financiranja
Na financiranje liječničkih timova ubuduće će utjecati pet elemenata odnosno hladni pogon, glavarina, plaćanje prema modelu cijena puta usluga, te ključni pokazatelji uspješnosti i pokazatelji kvalitete. Danas je situacija takva da liječnik obiteljske medicine najveći dio novca od HZZO-a (79 posto) ostvaruje prema broju pacijenata dok ostatak novca ovisi o provedenim dijagnostičko-terapijskim postupcima (10 posto), sudjelovanju u centrima opće medicine (pet posto) te u preventivnim programima (pet posto).“Glavarine će biti udjelno manje, stratificirane po dobi i spolu, a redefinirat će se i postojeće dobne skupine. Također se razmišlja i o vrednovanju socijalnog statusa. Kod naknada za uslugu utvrdit će se košarica usluga i cijene, a evidentirat će se i preventivni postupci”, rekla je Pezelj-Duliba.

Deprivatizacija primarne
Damir Biloglav, predsjednik Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu pri HUP-u, ocijenio je da se novi model gotovo uopće ne razlikuje od postojećeg.“Nove su mjere nedovoljne, tek popis želja, a glavni je krivac HZZO, koji se nije prilagodio”, rekao je Biloglav. U raspravu se čulo i da predloženi model ipak predstavlja pomak u organiziranosti primarne. No, sudionike je zasmetalo što HZZO još nije izašao sa brojčanim elementima nove formule ugovaranja i financiranja. Željko Metelko, predsjednik Liječničkog zbora, naglasio je da treba razgovarati o deprivatizaciji primarne odnosno o vraćanju modela domova zdravlja. Danas imamo 2.334 tima obiteljskih liječnika čiji su prihodi između 400 i 450 tisuća kuna godišnje. Većina su ih koncesionari, 74 posto, dok je u domovima zdravlja njih 26 posto.