Ono čime su se te kompanije proslavile nije više jednako neodoljivo kao donedavna, što se odražava i na njihovim poslovnim rezultatima. Research In Motion (RIM) je kanadska kompanija, čiji je temeljni proizvod BlackBerry donedavna bio svjetski pametni telefon broj jedan. Do kraja 2008. RIM i Nokia ostvarivali su 75 posto profita na svjetskom tržištu mobitela. Danas 95 posto profita na tom sektoru otpada na Apple i Samsung. Vodstvo RIM-a već je dugo svjesno da Appleove spravice i uređaji koji rade na Googleovoj platformi Android osvajaju tržište na štetu BlackBerryja, ali je ipak ostalo koncentrirano na staru, možda i zastarjelu formulu. Ta se formula godinama sastojala od osiguravanja prevlasti na tržištu rješenja za poslovne korisnike. RIM od početka nudi jednostavan i zaštićen pristup svom sustavu za razmjenu e-maila i trenutnih poruka, sustavu preko kojeg se odvija cjelokupna podatkovna komunikacija. Međutim, zahtjevi korisnika mobilnih uređaja su se proširili te je porastao broj onih koji žele sa svojim pametnim telefonom raditi sve što inače rade sa prijenosnim računalom. S jedne je strane računalstvo u oblaku – cloud computing – uvelike nadomjestilo korporativne aplikacije s kojima se proslavio RIM, a s druge je repertoar dostupnih aplikacija postao ključan kriterij kupcima za odabir uređaja. A Apple i spravice na Androidu imaju više aplikacija nego BlackBerry.

BlackBerry pao za 80 posto
RIM i dalje ima vojsku korisnika, koji mu plaćaju mjesečnu naknadu preko lokalnih davatelja usluga da bi imali pristup ključnim mogućnostima BlackBerryja – trenutnoj razmjeni elektroničke pošte i poruka preko BlackBerry Messengera. RIM-ov problem je odsustvo rasta jer je broj korisnika u zadnjem tromjesečju prošle godine porastao za samo dva milijuna, na ukupno 77 milijuna. Istodobno je Apple prodao 68 milijuna uređaja, od čega 37 milijuna iPhonea. RIM-ovi su ulagači platili priličnu cijenu kreativne stagnacije vodstva kompanije. Ne samo što je RIM krajem ožujka prvi put u sedam godina iskazao tromjesečni gubitak nego su mu i unatrag godinu dana dionice izgubile 80 posto vrijednosti. Pad vrijednosti nije se zaustavio ni početkom svibnja kad je predsjednik Uprave Thorsten Heins predstavio novu generaciju BlackBerryja, BB10, koja bi trebala ugledati svjetlo dana krajem godine. Iako su neke od predstavljenih aplikacija koje će zaživjeti u novim BlackBerryjima izazvale divljenje analitičara, programera i ulagača, rasprodaja RIM-ovih dionica se nastavila te je danas njihova cijena na najnižoj razini u posljednjih osam godina. U vrijeme vrhunca globalne ovisnosti o BlackBerryju bilo je teško zamisliti ovakav pad jer u jednom je trenutku vrijednost RIM-ovih dionica bila dosegnula 150 USD, zakratko prestigavši Royal Bank of Canada. Pad nije nastupio jer se kompanija pokvarila, nego jer se nije mijenjala. U svjetlu nepovoljnih prodajnih rezultata Heins se zavjetovao da će provesti potpunu reviziju poslovanja. A rješenja o kojima analitičari nagađaju uključuju cijepanje tvrtke na hardverski i serverski dio, prodaju ili daljnju specijalizaciju za poslovne i vladine korisnike.

Robovanje tradiciji
Dell, divovski teksaški proizvođač osobnih računala, objavio je da su prihod i zarada za prvo tromjesečje podbacili u odnosu očekivanja na Wall Streetu. Neto zarada za prvo tromjesečje iznosila je 635 milijuna dolara, 310 milijuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Također je Dell iznio slabije procjene za drugo tromjesečje od prethodnih procjena analitičara Bloomberg Newsa. “U većim kompanijama došlo je do odgode i stanke u nabavi računala”, komentirao je osnivač i predsjednik Uprave kompanije Michael Dell. No smanjena potrošnja na tradicionalno najvažnije Dellove proizvode – osobna računala i servere – nije jedini razlog pada Dellova prometa. Ovaj gigant trpi štetu zbog povećane potražnje za smartphonima i tabletima, kao što su iPhone i iPad, koji uvelike nadomještaju prijenosnike. Zašto bi itko nosio po gradu ili na putovanju laptop, pa makar bilo riječi o ultraprijenosniku dijagonale od deset inča i težine od jednoga kilograma, ako sve radnje može obaviti na smartphonu teškom 140 grama ili tabletu od 350 grama? A te je proizvode Dell zanemario zadržavši fokus na onima za koje se u početku specijalizirao i s kojima se proslavio. Dell sada nastoji postati konkurentan i na području maleckih gadgeta pa planira najesen plasirati tablet koji će raditi na Microsoftovu operativnom sustavu Windows 8. No tko zna kakva će čudesa do jeseni smisliti Apple i Samsung? Čudesa koja će možda Dellova nastojanja učiniti smiješnima.

Sve manje važan Yahoo
Yahoo je u travnju otpustio 2000 ljudi. Forbes je taj događaj komentirao procjenom da taj val nije zadnji. Naime, Yahoo je postao toliko nevažan da analitičari ocjenjuju njegove tradicionalno najvažnije proizvode “bezvrednima”. Nekadašnji je pionir interneta izgubio gotovo cijelu burzovnu vrijednost jer je njegovo vodstvo uporno radilo stalno istu stvar, dok se internetsko tržište mijenjalo brzinom svjetlosti. Žalostan je to preokret za jednu od ključnih kompanija iz ranog razdoblja interneta. Procijenjeno je da je u drugom dijelu devedesetih 90 posto svih korisnika PC-a imalo www.yahoo.com kao početnu stranicu svojih preglednika. Yahoo je služio kao “centrala” za sve bitno što je tadašnji korisnik tražio od interneta – pretraživanje sadržaja, primopredaju elektroničke pošte, čavrljanje preko Yahoo Messengera i čitanje odabranih vijesti iz svijeta. Međutim, privrženost takvu konceptu izblijedjela je kad su ljudi naučili brže dolaziti do željenih sadržaja preko društvenih mreža i tražilica naprednijih od Yahoove. Ne samo što je Google privukao većinu korisnika svojom boljom tražilicom, već je i pregazio Yahoo uslugama elektroničke pošte i trenutne razmjene poruka. Sve manje ljudi otvara adresu na Yahoo Mailu i profil na Yahoo Messengeru, a sve je veća navala na jednostavnije i intuitivnije Gmail i Google Talk. Unatoč odljevu korisnika drugim davateljima usluga Yahoo je uporno razrađivao i nadograđivao svoju prvobitnu formulu. Svoju je početnu stranicu dopunio brojnim novim rubrikama tipa YahooFinance, ali je svaki od tih sadržaja već bolje pokrio neki specijalizirani portal privlačeći više posjetitelja i oglašivača. Nezadovoljstvo uprave poslovnim rezultatima očituje se i na brzom slijedu kadrovskih promjena što je potaklo glasine o preuzimanju, a nedugo zatim dvije su privatne ulagačke kompanije, Silver Lake i TPG Capital, uputile ponude. No dioničari Yahooa ocijenili su njihove ponude nedovoljnima. Oslanjanje na tradiciju vodi kompanije u anonimnost, ako su njihovi glavni proizvodi izgubili na vrijednosti. Ono što može očuvati uspjeh kompanije je odmak od prvobitne orijentacije. Možda i vrlo krupan odmak. I vrlo brz.

Svaštarenje

Yahoo ‘previše neodređen’
Istraživanja pokazuju da Yahoo i dalje ima velik promet, po kojemu je treći u SAD-u, iza Googlea i Facebooka. Ali nije više cool, postao je staromodan. “Dio Yahoova problema je njegov neodređeni identitet”, veli analitičar portala eMarketer David Hellerman. “Kad kažete Facebook, pomislite na društvenu mrežu. Google, iako se bavi mnogim stvarima, prvo asocira na pretraživanje. Yahoo je svojevrstan trgovački centar internetskog svijeta, mjesto na kojem čovjek može raditi pomalo od svega: provjeriti poštu, pregledati naslove, na brzinu nešto pronaći. Ali danas ljudi ne koriste internet na taj način. Ljudi probiru ono što ih uistinu zanima.” Svi se stručnjaci slažu da Yahoo mora pronaći novi fokus, ali nisu suglasni što bi taj fokus trebao biti: prodaja oglasa ili mobilne, društvene i videousluge? Ako se i spore oko budućega optimalnog Yahoova identiteta, slažu se oko jednog: komercijalno uspješan Yahoo bit će manji nego što je danas.

‘Razmaženi’ korisnici

Crni listopad za BlackBerry
Kad je RIM već uvelike gubio tržišni udio od šminkerskih Appleovih i Samsungovih gadgeta, zadesila ga je bizarna nevolja koju su osjetili deseci milijuna njegovih korisnika. Sredinom prošlog listopada dogodio se krupan softverski kvar na RIM-ovoj centrali u Sloughu pokraj Londona, a zaraza se proširila i na centralu u kanadskom Waterloou. Zbog tih je havarija gomila korisnika na više od tri dana ostala bez isporuke e-mailova i poruka preko BlackBerry Messengera. Nemogućnost primopredaje mailova i poruka zapanjila je većinu oštećenih korisnika, pa i potpisnika ovog članka, koji do tog incidenta nisu imali pojma da funkcionalnost njihovih skupocjenih spravica ne ovisi samo o ispravnosti infrastrukture lokalnih davatelja usluga (kao naših VIP-a i T-Mobilea), nego i o radu “nekakvih centrala” u Engleskoj i Kanadi. Tek je tijekom listopadske krize većina ovisnika o BlackBerryju doznala da svi e-mailovi i poruke moraju proći kroz RIM-ove centrale – kad one nisu u kvaru. A to neugodno saznanje usmjerilo je mnoge korisnike RIM-ovim suparnicima.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine