EN DE

Prisilnu nagodbu dužnika i vjerovnika potvrđivat će sud

Autor: Suzana Varošanec
31. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Najveća novost zakona je da će postupak prisilne nagodbe pokretati dužnik, a dogovor s vjerovnicima će verificirati Trgovački sud

Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i prisilnoj nagodbi sa 112 članaka donosi velike novosti za čak četiri područja: financijsko poslovanje poduzetnika, rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti i postupak prisilne nagodbe nad dužnikom. Stupanje na snagu novog režima očekuje se u srpnju, kada će prestati vrijediti sadašnji Zakon o rokovima ispunjenja novčane obveze. Njegove odredbe moći će se primjenjivati i na insolventne dužnike koji su već u stečaju. Posrijedi je strahovito ambiciozan zakon, poglavito u dijelu sklapanja prisilne nagodbe nad nelikvidnim ili insolventnim dužnikom. Cilj je izlazak tvrtki iz krize i bolje namirenje vjerovnika nego u stečaju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Uvažene kritike
Postići će se to prisilnom nagodbom dužnika i vjerovnika, ali u kombinaciji upravnoga i sudskog postupka. Prisilnu nagodbu pokretat će dužnik, no veliko finale bit će na Trgovačkom sudu, gdje će se sklapati prisilna sudska nagodba. Takvo rješenje najveće je iznenađenje zakonskog teksta, a nastalo je pod paljbom kritika, poput onih da vjerovnicima prijeti eksproprijacija u upravnom postupku MF-a i bez mogućnosti sudske kontrole. Novi postupak prisilne nagodbe vjerojatno je i najzanimljivi dio zakona zbog propisivanja obveze svim upravama i NO-ima danas blokiranih tvrtki da ga pokrenu. Započet će ga predajom prijedloga Fini koja je zadužena za provođenje, dok je Ministarstvo financija žalbeno tijelo, a završit će sudskom vefikacijom kojom prihvaćena prisilna nagodba dobiva karakter ovršne isprave, što znači da obvezuje dužnika i sve vjerovnike. Nova pravila o prisilnoj nagodbi čine prvi put važan cjelovit zakonski okvir na kojem perspektivni i uredni dužnici mogu temeljiti svoj izlazak iz blokada, naravno u dogovoru s vjerovnicima, uključujući i model pretvaranja potraživanja u udjele. Dosad je manjkao takav zakonski okvir i dužnici koji su upali u probleme nisu mogli urediti svoj odnos univezalno prema svim vjerovnicima, te ih je u tome mogao spriječiti svaki mali vjerovnik blokadom računa za naplatu svoje zaduženice manjeg iznosa. Nova rješenja dolaze kao beneficija za dužnike i vjerovnike da reguliraju svoje odnose programom restrukturiranja dugova i vlasništva, no pitanje je kakva će biti motivacija uprava i NO-a blokiranih tvrtki.

Autor: Suzana Varošanec
31. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Poduzetnici nisu mazohisti ali bogami niti sadisti. Te etikete mogu se vezati isključivo za pseudopoduzetnike i/ili njihove menagere. Tako da je najavljeni Zakon o financijskom poslovanju…i najavljeni sadržaj tog zakona, po meni neka najava konačnog prijeloma sa tranzicijom i napuštanja tranzicijskog gliba.
A što se tiče dileme o motivima i dileme o ponašanju uprava i nadzornih odbora, sada će se tek iskristalizirati razlike između poduzetničkog i nepoduzetničkog ponašanja, tek će se sada vidjeti tko je poduzetnik, a tko pseudopoduzetnik, kao što će se konačno vidjeti i razlika između poduzetnika i menagera.
Bogu za plakati je bilo dosadašnje ekzegucijsko ponašanje pseudopoduzetnika i menangera u odnosima prema poduzetnicima koji su bili dužnici. Kako li su samo olako izguravali i uništavali poduzetnike na tržištu te ih sa tržišta nemilosrdno raskomadavali i eliminirali. Kao u nekom hororu. Mnogi su poduzetnici pod pritiskom monoplistićko-oligarhijskih pseudopoduzetnika i /ili njihovih menagera napravili suicid.
Usudio bih se reći, da je najavljeni Zakon o financijskom poslovanju… sa najavljenim sadržajem, unatoč velikom kompromisu, sa mračnim silama tranzicije, važniji i značajniji, od svih programa potpore i financijsko investicijskih stimulansa.

Moglo bi vas Zanimati