Cijena dionice HT-a u srijeda se spustila ispod 200 kuna i tako je prvi put nakon prosinca 2008. godine vrijednost najlikvidnije domaće vrijednosnice pala na nisku razinu. Doduše, u prvih sat i pol trgovanja na ZSE nije bilo naznaka da bi dionica mogla pasti ispod 200 kuna jer je netko od ulagača “gurao” cijenu prema gore. To je vidljivo iz naloga koji su “iskakali” s cijenom od 202 kune po komadu. No u 11.38 sati prolazi nalog s cijenom od 199,75 kuna.

Tako je vrijednost dionice, koju drži najveći broj malih ulagača u Hrvatskoj, pala na razine posljednji put viđene kada je domaća burza zbog financijske krize bila na dnu. Posljednjim provedenim nalogom u utorak tri dionice HT-a prodane su za samo 196,1 kunu, što je i zadnja cijena. Dnevni pad iznosio je nešto više od 2%, uz promet od 3,1 milijun kuna. Ipak, neki nisu iznenađeni padom cijene. “To ne predstavlja preveliko iznenađenje i nije neka tragedija. Tragediji više sliči to što na našoj burzi, vidimo, ne postoji čak ni jedna defenzivna dionica u koju se znatnije ulaže kad je tržište nestabilno”, smatra Roman Rinkovec, burzovni analitičar. Ipak, kaže da bi investitori mogli “obraniti” cijenu od 200 kuna. “Ali to neće promijeniti osjećaj koji, vjerujem, dijelim s većinom sudionika na burzi – da je perspektivnost ulaganja u hrvatske dionice na najnižim razinama od 2008.”, tvrdi Rinkovec, koji smatra da je dionica HT-a samo jedna u nizu kolateralnih žrtava takva stanja. “Pretpostavljam da je ovakva slika i odraz neizvjesnosti koja pritišće svjetske burze, ali je isto tako činjenica da se rast našeg tržišta u prvome kvartalu, zasnovan na glasinama o privatizaciji nekih kompanija, nije mogao nastaviti. To, dakle, nema veze ni s HT-om, ni s Ericssonom ni s bilo kojim drugim izdanjem”, zaključuje Rinkovec.

Razloge pada dionice HT-a neki vide i u mirovinskim fondovima koji, čuje se, više ne mogu održavati cijenu jer se količina tih dionica u njihovu portfelju približava zakonskom maksimumu. U brokerskim krugovima se govori da se mirovincima ukupna imovina povećava jer im svakoga mjeseca dolazi kapital od uplaćenih doprinosa, a udjeli u HT-u većinom su ostali isti, što bi značilo da njihov utjecaj na pad ili rast cijene dionice nije velik. U posljednje je vrijeme jedino bio aktivan Raiffeisen OMF, koji je svoj udio u HT povećao na 5,93 posto. Analitičarka Erste grupe Vera Sutedja navodi tri razloga pada cijene dionice. Prva dva su “ex dividend day” u veljači i travnju, a treći vijesti o uvođenju novih naknada na mobilne usluge. “Taj bi porez bio sličan onome koji je trenutno na snazi (6% od prihoda) i godišnje bi prikupljao oko 300 milijuna kuna. Novi bi porez bio trajan za razliku od ovoga koji je privremen”, kaže Sutedja. No tu je i nepovjerenje ulagača prema telekomima. “Situacija na stranim tržištima ukazuje na to da dionice telekoma više nisu defenzivne. Njih se kupovalo kada su tržišta padala jer su telekomi isplaćivali dobre dividende. No čini se kako pad njihove profitabilnosti utječe na stav ulagača da bi trebalo napuštati te pozicije”, kaže jedan broker dodajući kako je dovoljno pogledati dionice Deutsche i France telekoma koje posljednjih godinu dana ne prestaju padati.