Pad industrijske proizvodnje nije problem inozemnih tržišta nego hrvatski problem bijega od industrije i okretanja uvozu, pri čemu se zapuštaju vrlo konkurentne industrije, izjavio je ministar financija Slavko Linić komentirajući na konferenciji za novinare u HBOR-u velikih 9,4 posto pada industrije zabilježenih u travnju u odnosu na lanjski travanj.

Ministra u tom padu posebno brinu proizvodnja naftnih derivata i električne energije te brodogradnja. “Rafinerije rade vrlo malo, derivati se uvoze, a to je put k njihovu zatvaranju, što je nedopustivo i žalosno, te nije politka Vlade, a ne bi trebala biti ni politika vlasnika Ine”, rekao je Linić. Nije poštedio ni Hrvatsku elektroprivredu. Ni HEP, kaže, ne bi bio toliko pogođen sušom da je ulagao u akumulacije te bi proizvodio i izvozio, a ne uvozio električnu energiju.Na naš upit o ministrovim opaskama glavni ekonomist Ine Goran Šaravanja odgovorio nam je da Ina “kao najveći izvoznik u Hrvatskoj ima značajnu ulogu te daje pozitivni doprinos BDP-u kroz povećanje dodane vrijednosti koja proizlazi iz vlastite proizvodnje i prerade. Ukoliko bi Ina ulagala u neprofitabilne aktivnosti, njezin doprinos hrvatskom gospodarstvu bio bi umanjen”. Ina je, kaže, u prvom tromjesečju povećala udio domaće sirove nafte prerađene u vlastitim rafinerijama za 24% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, dok je istodobno udio uvezene sirove nafte smanjen za 36%. Na godišnjoj razini izvozimo otprilike pola od ukupno 3,5 milijuna tona prerađenih proizvoda. Obje Inine rafinerije u normalnom su radu, a s ciljem da zadržimo vodeću regionalnu poziciju i poboljšamo strukturu proizvodnje, planiramo dodatne investicije od 460 milijuna kuna samo ove godine”, ističe Šaravanja. (pd)